Građani koji račune plaćaju putem internet bankarstva većinom ne moraju brinuti – potvrde su pohranjene digitalno. No, oni koji još uvijek plaćaju račune u poslovnicama Pošte, FINA-e ili na kiosku, trebali bi za svaki slučaj sačuvati papirnate potvrde o uplati.
To je važno jer se može dogoditi da pružatelj usluge naknadno pokuša naplatiti već plaćeni račun. Bez dokaza o uplati, potrošač bi mogao biti prisiljen platiti isti iznos još jednom.
Rokovi čuvanja potvrda o plaćanju ovise o vrsti usluge i zakonskim zastarnim rokovima. U pravilu, račune treba čuvati dok god postoji mogućnost ovrhe. Iako su takvi slučajevi rijetki, oni ipak postoje – i često završe na štetu građana koji nisu sačuvali dokumentaciju.
Za većinu usluga zastarni rokovi se kreću od jedne do deset godina. Većina pružatelja usluga svjesna je zakonskih rokova i naplatu pokreće u tim okvirima. Ipak, postoje iznimke kada se pokušaji naplate pojave i nakon duljeg vremena.
Portal Velika škrtica objavio je pregled zastarnih rokova za najčešće vrste usluga. Kod nekih računa, posebno u području komunalnih usluga ili telekomunikacija, rok može trajati deset godina, što znači da je iznimno važno pohraniti potvrde na sigurno mjesto i zaštititi ih od oštećenja.
Preporučuje se i da se dokumenti, čak i nakon isteka zakonskih rokova, ne bacaju odmah, već ih se zadrži još neko vrijeme – za svaki slučaj.
U kratkom video-vodiču, koji možete pogledati na kraju članka, saznajte koliko točno trebate čuvati koje račune i što sve treba znati o rokovima zastare.
Ne riskirajte – čuvanje jedne potvrde može vas spasiti od nepotrebnog troška.
