Najavljena zakonska izmjena prema kojoj bi se ukinulo umanjenje mirovine za umirovljenike starije od 70 godina koji su otišli u prijevremenu mirovinu, izazvala je niz komentara među ekonomskim stručnjacima. Među njima je i Danijel Nestić s Ekonomskog instituta Zagreb, koji upozorava na moguće negativne posljedice takve mjere.
“Ukidanje penalizacije je pogrešan potez”
Prema Nestićevom mišljenju, ovaj prijedlog povećava fiskalne troškove i dodatno potiče rano napuštanje tržišta rada. Trenutno je u Hrvatskoj oko 120 tisuća umirovljenika starijih od 70 godina koji primaju prijevremenu mirovinu. S najavljenim promjenama, njihova bi mirovina trebala porasti u prosjeku za 55 eura mjesečno.
Umirovljenje pet godina ranije donosi 22 tisuće eura više?
Trenutni sustav penalizacije umanjuje mirovinu za 9 do 20 posto, ovisno o tome koliko je ranije ostvaren odlazak u mirovinu. Izračuni pokazuju da bi osoba koja ode u mirovinu s 60 godina, za isti iznos ušteđevine iz 2. mirovinskog stupa, primala 15,4 posto manju mirovinu u odnosu na osobu koja ode sa 65 godina. To je otprilike ekvivalent umanjenju od 0,257 posto po mjesecu ranijeg umirovljenja.
Međutim, Nestić predlaže da se stopa umanjenja poveća na 0,3 posto po mjesecu, što bi, kako kaže, uskladilo mirovinski sustav s demografskim realnostima i smanjilo financijsku isplativost prijevremenog umirovljenja.
Demografija i sustav nisu usklađeni
Podaci pokazuju da će 86,7% osoba u dobi od 60 godina doživjeti 70. godinu, dok je očekivani životni vijek u toj dobi 14,3 godine. U tom kontekstu, Nestić smatra da sredstva koja bi se koristila za ukidanje penalizacije mogu biti bolje usmjerena.
“Bolje bi bilo povećati dodatke na mirovinu”, kaže Nestić, dodajući da bi to imalo šire i poštenije učinke. Povećanje dodataka bilo bi usmjereno na sve umirovljenike koji su otišli u mirovinu nakon mirovinske reforme iz 1998. godine, čije su mirovine ionako u prosjeku niže.
Prvi i drugi stup: Pitanje ravnoteže
Ukidanje penalizacije, upozorava Nestić, povećava privlačnost prvog mirovinskog stupa, jer su sankcije u tom sustavu manje u usporedbi s drugim stupom. Time se dodatno narušava ravnoteža i povećava razlika u korist prijevremenog umirovljenja kod dvostupnih mirovina.
“Potrebno je dugoročno gledati održivost sustava i donositi mjere koje će poticati ostanak na tržištu rada, a ne suprotno”, zaključuje Nestić.
