Na hrvatskim cestama tijekom 2023. godine stradalo je ukupno 1557 djece, što je ekvivalent 88 školskih razreda, uzimajući u obzir prosjek od 17,66 učenika po razredu. Od toga broja, 13 djece je smrtno stradalo.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, u prometnim nesrećama je 831 dijete bilo mlađe od 14 godina, dok ih je 726 bilo u dobi između 14 i 17 godina. U mlađoj skupini poginulo je petero djece, dok ih je 117 zadobilo teške ozljede. U starijoj skupini poginulo je osmero djece, a 182 ih je teško ozlijeđeno.
Posebno zabrinjava činjenica da većina djece stradava upravo u vozilima svojih roditelja, gdje bi trebala biti najsigurnija. U dobi do 14 godina, dvoje djece poginulo je kao pješaci, dvoje kao putnici, a jedno kao vozač (bicikla ili romobila). Teško je ozlijeđeno 37 djece pješaka, 46 putnika i 34 vozača. Lakše ozljede zadobilo je 136 pješaka, 468 putnika i 105 vozača.
U dobnoj skupini od 14 do 17 godina, jedno dijete je poginulo kao pješak, četvero kao putnici i troje kao vozači. Teško su ozlijeđena 27 pješaka, 50 putnika i 105 vozača, dok su lakše ozljede zabilježene kod 74 pješaka, 270 putnika i 192 vozača.
Djeca do 14 godina sudjelovala su u 2655 prometnih nesreća, od čega su 24 bile s poginulim osobama. Pripadnici ove dobne skupine uzrokovali su 148 nesreća s ozlijeđenima i 30 s materijalnom štetom. Djeca od 14 do 17 godina sudjelovala su u 1765 nesreća, a uzrokovala su pet s poginulim osobama, 276 s ozlijeđenima i 130 s materijalnom štetom.
Najopasnije prometne statistike zabilježene su u nekoliko županija. Sisačko-moslavačka županija bilježi troje smrtno stradale djece i osmero teško ozlijeđenih, a bjelovarsko-bilogorska dvoje poginulih i devetero teško ozlijeđenih. Slijede Zagrebačka s dvoje poginulih i 41 teško ozlijeđenim i Splitsko-dalmatinska s jednim poginulim i 52 teško ozlijeđena djeteta.
Značajnije brojke teško ozlijeđene djece dolaze i iz županija Zadarske (28), Primorsko-goranske (24), Dubrovačko-neretvanske (16), Vukovarsko-srijemske (15), Istarske (16), Karlovačke (14) i Brodsko-posavske (10). Po jedno poginulo dijete zabilježeno je i u županijama Požeško-slavonskoj, Primorsko-goranskoj, Vukovarsko-srijemskoj, Karlovačkoj i Brodsko-posavskoj.
Zanimljivo je da Sisačko-moslavačka županija, koja bilježi najviše poginule djece, nije među županijama s najviše registriranih vozila. Tamo je zabilježeno 77.808 vozila, dok je u Zagrebu broj registriranih vozila iznosio čak 456.512, od čega 389.164 osobnih automobila.
Ukupno gledano, djeca su sudjelovala u 4420 prometnih nesreća, a sama su uzrokovala njih 589. Ipak, stručnjaci naglašavaju da djeca, osobito mlađa, nisu stvarni krivci, jer često nisu u stanju procijeniti brzinu i udaljenost vozila. Njihovo nerazvijeno shvaćanje prometne dinamike, razigranost i fizička visina otežavaju vozačima pravovremeno uočavanje.
Odgovornost za sigurnost djece u prometu leži prvenstveno na odraslima – vozačima, roditeljima, ali i obrazovnom sustavu. U 2024. godini zabilježeno je 2242 prekršaja roditelja koji su djecu prevozili nepravilno – bez sjedalice, sigurnosnog pojasa ili na prednjem sjedalu.
U Hrvatskoj i dalje ne postoji sustavan program prometne edukacije u školama. Umjesto specifičnog predmeta, prometna kultura se obrađuje kroz različite teme u više predmeta, što nije dovoljno za tako kompleksnu i važnu tematiku.
