Novo istraživanje otkriva da siromašni građani Europe često žive dulje od najbogatijih Amerikanaca. Podaci objavljeni u prestižnom medicinskom časopisu New England Journal of Medicine pokazuju da zdravstveni ishodi nisu nužno povezani isključivo s razinom bogatstva, već i s širim društvenim kontekstom i infrastrukturom.
Analiza je obuhvatila gotovo 74.000 osoba iz SAD-a i 16 europskih zemalja, u dobi od 50 do 85 godina, a njihovo preživljavanje pratilo se od 2010. do 2022. godine.
Zdravlje i novac: povezanost koja nije univerzalna
Iako bogatstvo općenito osigurava bolji pristup obrazovanju, kvalitetnoj prehrani, zapošljavanju i zdravstvenoj skrbi, razlike u dugovječnosti nisu jednake svugdje. U nekim dijelovima Europe, čak i najsromašniji stanovnici žive dulje od imućnih Amerikanaca.
U istraživanju su Europljani bili podijeljeni u tri regije:
- – Sjeverna i zapadna Europa: Austrija, Belgija, Danska, Francuska, Njemačka, Nizozemska, Švedska, Švicarska
- – Južna Europa: Italija, Portugal, Španjolska
- – Istočna Europa: Češka, Estonija, Mađarska, Poljska, Slovenija
Stope smrtnosti po regijama:
- – SAD: 6,5 na 1.000 osoba
- – Sjeverna i zapadna Europa: 2,9
- – Južna Europa: 4,9
- – Istočna Europa: 5,8
Čak su i najbogatiji Amerikanci imali niže stope preživljavanja od gotovo svih skupina u zapadnoj Europi, kao i od imućnih u južnoj Europi. Njihova stopa preživljavanja bila je usporediva s najsiromašnijim u zapadnoj Europi i građanima istočnog dijela kontinenta.
Struktura društva i dostupnost skrbi kao ključni faktori
Amerikanci i Europljani često imaju slične prihode, no raspodjela bogatstva u SAD-u je znatno neravnomjernija. Osim toga, SAD se suočava sa slabijom društvenom infrastrukturom i otežanim pristupom zdravstvenim uslugama, što izravno utječe na zdravlje stanovništva.
Prema autorici studije, Irene Papanicolas, čak ni najbogatiji Amerikanci nisu imuni na sistemske slabosti sustava koje snižavaju životni vijek. Njezina kolegica, Sara Machado, naglasila je kako su i pripadnici najvišeg dohodovnog sloja pogođeni lošim ishodima.
Snaga europskog socijalnog modela
Iako studija nije izravno uspoređivala europske zemlje međusobno, bolji rezultati u zapadnoj Europi, smatra dr. Martin McKee, odražavaju snagu socijalne države. Prema njegovim riječima, sustavi socijalne skrbi u tim zemljama ne pomažu samo siromašnima, već i široj srednjoj klasi.
Studija je uzela u obzir različite faktore poput spola, bračnog statusa, obrazovanja, urbanizacije, pušenja i zdravstvenih stanja, kako bi se preciznije analizirala povezanost bogatstva i preživljavanja. Ipak, autori priznaju da neizmjereni faktori, poput rase ili etničke pripadnosti, također mogu igrati značajnu ulogu.
Istraživači zaključuju kako SAD može učiti od europskih primjera u nastojanjima da poboljša zdravstvene ishode. “Vidimo bolje rezultate drugdje. To znači da možemo napredovati ako usvojimo uspješne prakse”, zaključila je Machado.
