Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski objavio je da su ukrajinske snage na istoku zemlje zarobile dvojicu kineskih vojnika koji su, prema njegovim riječima, sudjelovali u borbama na strani Rusije. Ukrajinska vojska, dodaje, suočila se s ukupno šest kineskih državljana, od kojih su dvojica zarobljena, a ostali su se povukli.
“Imamo informacije da u redovima ruskih snaga djeluje više kineskih državljana. Trenutačno pokušavamo doznati sve detalje”, rekao je Zelenski. Zarobljeni vojnici kod sebe su imali dokumente koji potvrđuju njihov identitet i kinesko državljanstvo.
Ovaj događaj dodatno komplicira poziciju Kine, koja je sve do sada uporno tvrdila da ne pruža vojnu pomoć Rusiji. Kina se u međunarodnim krugovima prikazivala kao neutralan akter u ratu, nudeći se kao posrednik u pregovorima, no ovaj slučaj može ozbiljno narušiti vjerodostojnost takvih tvrdnji.
Ukrajina pozvala kineskog diplomata
Ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha objavio je da je u ministarstvo pozvan kineski diplomat radi hitnog objašnjenja. U objavi na platformi X napisao je kako sudjelovanje kineskih državljana u ruskim borbenim postrojbama otvara pitanje o stvarnom stavu Pekinga prema ratu u Ukrajini.
“Takvo ponašanje nije u skladu s izjavama Kine da zagovara mir, niti s njezinom ulogom stalne članice Vijeća sigurnosti UN-a“, naveo je Sibiha.
Analitičari: Kineska uloga postaje sve jasnija
Vojni analitičari već neko vrijeme upozoravaju da Kina, iako ne sudjeluje izravno, ima važnu logističku i tehnološku ulogu u podršci Rusiji. “Kina kupuje velike količine ruske nafte, često više nego što joj je potrebno, što pomaže **ruskoj ekonomiji i ratnom budžetu”, kaže stručnjak Michael Clarke.
Osim toga, nakon uvođenja zapadnih sankcija, Kina je postala ključni izvor tehnologije i opreme za Moskvu, uključujući i komponente za vojnu industriju. Sjedinjene Američke Države i NATO već neko vrijeme upozoravaju da Kina posredno sudjeluje u sukobu.
Ako se potvrdi, moglo bi promijeniti pravila igre
Clarke ističe da će sve ovisiti o ulozi zarobljenih vojnika. “Ako su došli kao plaćenici, radi zarade, to je neugodno za Kinu, ali nije pravni skandal. No ako su poslani u bilo kojoj službenoj ulozi – kao instruktori, savjetnici ili pripadnici specijalnih jedinica – to bi bila ozbiljna međunarodna povreda”, kaže Clarke.
To bi značilo da Kina izravno sudjeluje u ratu, što bi moglo izazvati širu diplomatsku krizu. Peking bi u tom slučaju teško mogao zadržati svoju poziciju neutralnosti, a Zapad bi mogao reagirati dodatnim sankcijama ili političkim pritiscima.
Zelenski je u svom obraćanju također prvi put potvrdio prisutnost ukrajinskih snaga na teritoriju ruske Belgorodske oblasti, rekavši da su “te akcije pravedne” jer rat mora biti vraćen ondje gdje je i počeo.
Ova vijest dolazi u trenutku kada je kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi boravio u Moskvi, razgovarajući s Sergejem Lavrovom o mogućim mirovnim rješenjima. No, sve više se dovodi u pitanje kineska vjerodostojnost u ulozi mirotvorca dok se pojavljuju informacije o izravnoj vojnoj prisutnosti na ruskoj strani.
