Dok rat u Ukrajini ulazi u četvrtu godinu, napetosti između Rusije i Zapada sve su izraženije. Direktor ruske vanjske obavještajne službe Sergej Nariškin izjavio je da su sigurnosne službe Rusije i Bjelorusije spremne na preventivne poteze u slučaju daljnje eskalacije situacije.
“U slučaju napada na Rusiju ili Bjelorusiju, odgovor će biti usmjeren na cijeli NATO savez”, poručio je Nariškin, uz posebno upozorenje Poljskoj i baltičkim državama. Dodao je kako Francuska, Njemačka i Velika Britanija dodatno potiču sukob, što prema njegovim riječima zahtijeva odlučne preventivne mjere.
Ponovio je ruske zahtjeve koji uključuju demilitarizaciju Ukrajine, tzv. “denacifikaciju” i priznanje trenutnih ruskih granica, uključujući i anektirane ukrajinske teritorije.
Prijetnje prema Poljskoj i Baltiku
Nariškin je optužio Ukrajinu da odugovlači sukob kako bi vlast Volodimira Zelenskog izbjegla odgovornost, a posebno je kritizirao Poljsku zbog pojačane vojne prisutnosti na granici s Rusijom i Bjelorusijom.
“Poljska ne razumije posljedice svojih postupaka. Ako dođe do agresije iz NATO-a, posljedice će osjetiti cijeli savez, ali prve na udaru bit će Poljska i baltičke države,” izjavio je.
Estonija, Litva i Latvija, kao bivše članice sovjetskog bloka, također su pod posebnim nadzorom Moskve. Bjelorusija ostaje čvrst saveznik Kremlja, a predsjednik Aleksandar Lukašenko već je dozvolio stacioniranje ruskog nuklearnog oružja na bjeloruskom teritoriju, što je izazvalo oštre kritike Zapada.
Lavrov: Europske elite su izgubile kompas
Sergej Lavrov, ruski ministar vanjskih poslova, izjavio je da Rusija ne odustaje od zahtjeva prema Ukrajini, uključujući odustajanje od NATO članstva i povlačenje ukrajinskih snaga s okupiranih područja.
“Radi se o pravima stanovništva u tim regijama. Ona su nam važna i nećemo ih zanemariti,” rekao je Lavrov. Trenutačno Rusija kontrolira oko 20 posto ukrajinskog teritorija, uključujući Krim te dijelove Donjecke, Luhanske, Hersonske i Zaporiške oblasti.
Lavrov je ujedno pohvalio administraciju Donalda Trumpa, koja prema njegovim riječima, pokazuje više volje za razumijevanjem situacije nego europski lideri. “Europski političari djeluju panično, za razliku od Amerikanaca koji žele ući dublje u problem,” izjavio je.
Neformalni kontakti s Moskvom
U tom kontekstu, američki specijalni izaslanik Steve Witkoff sastao se s Vladimirom Putinom 11. travnja u Sankt Peterburgu. Sastanak je opisao kao “produktivnu raspravu” u kojoj je izražena spremnost na mirno rješenje, s naglaskom na status tzv. pet teritorija pod ruskom kontrolom.
“Postoji želja za trajnim mirom, iako je bilo potrebno vremena da do toga dođemo,” rekao je Witkoff za Fox News. Dodao je i da se razmatraju potencijalne poslovne suradnje između Rusije i SAD-a koje bi mogle pridonijeti stabilizaciji odnosa.
Zelenski: Putin neće stati
S druge strane, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski upozorio je da ambicije Kremlja nadilaze Ukrajinu. U intervjuu za CBS izjavio je da Putin želi obnoviti ruski imperij, što uključuje i teritorije današnjih članica NATO-a.
“Ako ne zaustavimo Putina sada, slijedi širenje sukoba,” upozorio je Zelenski. “Ovo bi mogao biti početak Trećeg svjetskog rata.”
Njegove riječi podupro je i glavni tajnik NATO-a Mark Rutte, koji je već ranije izjavio: “Ako Rusija napadne članicu NATO-a, odgovor će biti snažan i odlučan.”
