Znanstvenici sve ozbiljnije razmatraju mogućnost otkrića života izvan našeg planeta. Novo otkriće na egzoplanetu K2-18b, udaljenom 124 svjetlosne godine, ponovno je otvorilo pitanja o našem mjestu u svemiru. Naime, detektiran je trag plina koji na Zemlji stvaraju isključivo jednostavni morski organizmi.
“Ovo je jedno od temeljnih pitanja za čovječanstvo i možda smo nadomak odgovora”, izjavio je prof. Nikku Madhusudhan s Instituta za astronomiju Sveučilišta u Cambridgeu, koji predvodi tim zaslužan za otkriće.
Na planetu K2-18b uočen je bio-potpis, molekula potencijalno biološkog porijekla, što predstavlja dosad najsnažniji znak postojanja života izvan Zemlje. No takvi nalazi otvaraju nova pitanja: ako doista pronađemo tragove života, kako će to utjecati na naše društvo, vjerovanja i znanost?
Od priča o Marsovcima do konkretnih dokaza
U prošlosti su postojala nagađanja o bićima s drugih planeta, a Mars je često bio središnja točka takvih spekulacija. No pravi tragovi sada stižu s mnogo udaljenijih egzoplaneta. Tehnološki napredak omogućio je znanstvenicima da proučavaju atmosfere dalekih svjetova u potrazi za biološkim tragovima.
Ključnu ulogu u najnovijem otkriću imao je svemirski teleskop James Webb (JWST), lansiran 2021. godine. Njegova precizna mjerenja omogućila su otkrivanje plina koji bi mogao potjecati od živih organizama. Međutim, čak ni JWST ne može precizno analizirati manje planete slične Zemlji, pogotovo one blizu matičnih zvijezda. Zato NASA već planira sljedeći korak – Habitable Worlds Observatory, teleskop nove generacije predviđen za 2030-e.
Paralelno s time, u izgradnji je Europski iznimno veliki teleskop (ELT) u Čileu. S promjerom ogledala od 39 metara, moći će detaljno istraživati atmosfere planeta i doprinijeti razumijevanju mogućih tragova života.
Sve više planeta, sve više pitanja
Od 1992. godine, kada je otkriven prvi egzoplanet, otkriveno ih je gotovo 6000. Mnogi su neprikladni za život, no dio se nalazi u tzv. nastanjivoj zoni – udaljenosti od zvijezde koja omogućuje postojanje tekuće vode. Madhusudhan ističe da takvih planeta u našoj galaksiji mogu biti na tisuće.
Idućih nekoliko godina znanstvenici će pokušati potvrditi je li plin otkriven oko K2-18b zaista biološkog porijekla. Ako se slični uzorci pronađu na više planeta, povjerenje u hipotezu o izvanzemaljskom životu dodatno će porasti.
Širi kontekst: misije unutar Sunčeva sustava
Osim egzoplaneta, znanstvenici i dalje istražuju tragove života u našem Sunčevu sustavu. ESA-in ExoMars rover trebao bi 2028. godine bušiti ispod površine Marsa u potrazi za fosilnim tragovima života, dok kineska misija Tianwen-3 planira povrat uzoraka do 2031.
NASA i ESA također su uputile sonde prema ledenim mjesecima Jupitera, a misija Dragonfly planira 2034. sletjeti na Titan, mjesec Saturna s jezerima ugljikovodika i uvjetima potencijalno pogodnim za život.
“Imamo li toplinu, vodu i organske molekule, šanse za razvoj života dramatično rastu”, kaže planetarna znanstvenica Michele Dougherty.
Otkriće koje bi promijenilo čovječanstvo
Ako se potvrdi postojanje jednostavnog izvanzemaljskog života, to neće odmah značiti postojanje naprednih bića, no promijenilo bi naš pogled na svijet. “To bi bio tek početak. Prvi korak prema razumijevanju života kao univerzalne pojave”, smatra Madhusudhan.
“Kad bismo gledali noćno nebo, ne bismo više vidjeli samo zvijezde i planete – vidjeli bismo živo nebo. To bi bila duboka psihološka i društvena transformacija, možda i najveća u ljudskoj povijesti.”
