Okružni sud Okruga Kolumbija u Sjedinjenim Američkim Državama donio je presudu kojom se nalaže Republici Hrvatskoj da mađarskoj naftnoj kompaniji MOL isplati 184 milijuna američkih dolara, na temelju ranije odluke arbitražnog tijela u Washingtonu, vezano uz spor oko plinskog poslovanja i upravljanja Inom.
Presuda dolazi kao rezultat dugogodišnjeg pravnog spora koji je pokrenut još 2013. godine, kada je MOL podnio tužbu protiv Hrvatske pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova (ICSID). Tvrtka je tvrdila da je Hrvatska prekršila obveze iz ugovora koji regulira njihovu suradnju u području plinskog poslovanja, što je ICSID ranije i potvrdio.
Ova presuda, iako zasad nije dobila značajniju medijsku pažnju, mogla bi imati ozbiljan utjecaj na hrvatski državni proračun, pogotovo u kontekstu povećane javne potrošnje i geopolitičkih izazova.
Sud u SAD-u odbacio je pokušaj Hrvatske da ospori njegovu nadležnost, pozivajući se na presedan iz sličnog slučaja u kojem je Španjolska također izgubila spor. Time je sud potvrdio obvezu izvršenja odluke ICSID-a, koja se temelji na međunarodnim ugovorima koje je Hrvatska prethodno potpisala.
ICSID, iako često na meti kritika zbog ograničenih pravnih mogućnosti država u postupcima, i dalje ostaje vodeći forum za rješavanje investicijskih sporova. Bitno je naglasiti da tužitelji pred ICSID-om mogu biti isključivo privatni investitori, dok su tužene strane isključivo države – što dodatno ograničava mogućnosti obrane državnih interesa.
Ova odluka SAD-ovog suda još je jedan u nizu neuspjeha hrvatske države u međunarodnim pravnim sporovima. Podsjetimo, Hrvatska je ranije izgubila i u slučajevima koji se tiču Fortenove i Ivice Todorića, što dodatno otvara pitanja o kvaliteti pravne strategije i zaštite nacionalnih ekonomskih interesa.
Ne radi se ovdje samo o pojedinačnoj odluci, već o kontinuitetu pravnih poraza koji izravno utječu na financijsku stabilnost zemlje. Ako se trend ne zaustavi, Hrvatska bi mogla ući u novi ciklus rasta proračunskog deficita, osobito ako uzmemo u obzir trenutačne okolnosti povećanih rashoda za obranu i socijalne programe.
Iako neke zemlje članice Europske unije, poput Njemačke i Francuske, dovode u pitanje legitimitet ICSID-a, Hrvatska je unatoč tome sudjelovala u procesu i sada se suočava s konkretnom financijskom obvezom.
