Od 1. siječnja 2025. godine u Hrvatskoj stupaju na snagu značajne izmjene Zakona o igrama na sreću, koje su bez glasa protiv usvojene u Saboru. Cilj je suzbijanje ovisnosti o kockanju, jačanje kontrole nad industrijom i zaštita najranjivijih skupina, posebice mladih.
Tisuće kladomata nestaju iz kafića
Nova pravila nalažu uklanjanje popularnih kladomata iz ugostiteljskih objekata, a rok za uklanjanje istječe do kraja ove godine. Osim toga, radno vrijeme fizičkih kladionica bit će ograničeno na 16 nedjelja godišnje, što ih izjednačava s trgovinama.
Prema podacima Ministarstva financija, oko 70% građana Hrvatske barem povremeno sudjeluje u nekoj vrsti igara na sreću, dok se 450.000 osoba kladi putem internetskih platformi. Posebno zabrinjava činjenica da je gotovo 40% srednjoškolaca muškog spola uključeno u klađenje barem jednom tjedno, a njih 80% isprobalo je neku vrstu igre na sreću.
Novi porezni model i više naknade
Revidirani porezni sustav uvodi nove stope poreza na dobitke:
- – do 100 eura: 10% (klađenje), oslobođeni (lutrija),
- – 100 – 1.500 eura: 10% (oboje),
- – 1.500 – 4.000 eura: 15%,
- – 4.000 – 70.000 eura: 20%,
- – preko 70.000 eura: 30%.
Povećavaju se i godišnje naknade za priređivače:
- – zemaljska kasina: 100.000 eura po objektu (prije 66.000),
- – online kasina: 600.000 eura (bilo 398.000),
- – fizičke kladionice: 200.000 eura (ranije 132.700),
- – internetske kladionice: 400.000 eura (bile 265.400),
- – automat-klubovi: 2.000 eura po aparatu (ranije 1.327),
- – ruleti: do 6 igrača 8.000 eura, više od 6 igrača 10.000 eura.
Kontrola oglašavanja i centralni registar
Zakon zabranjuje reklame za igre na sreću između 6 i 23 sata, kao i promociju putem influencera i poznatih osoba. Reklame više neće biti dozvoljene ni u tiskanim medijima ni na javnim površinama.
Osniva se centralni registar korisnika zemaljskih kladionica, koji će voditi Hrvatski zavod za javno zdravstvo, s ciljem praćenja navika i ranog prepoznavanja rizika.
Ekonomska dimenzija: milijarde u igri
Na teritoriju Hrvatske trenutno posluje oko 6.300 objekata vezanih uz igre na sreću, od čega je 3.700 automatiziranih uređaja smješteno u ugostiteljskim objektima.
U 2022. godini ukupan promet sektora premašio je 7 milijardi kuna (blizu milijardu eura). Samo u 2023., država je od poreza i naknada uprihodila preko 310 milijuna eura.
Jedna od vodećih domaćih kladionica zabilježila je prihod od 162 milijuna eura i neto dobit od 74 milijuna, dok je Hrvatska lutrija ostvarila promet od 101 milijun eura, uz znatno manju dobit – 4,7 milijuna.
Posljedice po kreditnu sposobnost
Osim zakonskih ograničenja, važno je istaknuti i činjenicu da banke sve više negativno gledaju na klijente koji redovito troše na klađenje. U slučaju većih iznosa u odnosu na primanja, takvi klijenti mogu ostati bez kredita, suočiti se s višim kamatnim stopama ili strožem uvjetima kreditiranja.
Cilj: viša kontrola, manja ovisnost
Prema procjenama, oko 50.000 osoba u Hrvatskoj već pokazuje znakove ozbiljne ovisnosti o igrama na sreću, dok 5% kladitelja razvija simptome patološkog ponašanja.
Nove mjere teže uspostavljanju održivog okvira u kojem industrija može funkcionirati, ali uz pojačanu zaštitu građana. Reforma dolazi u trenutku kada se i na razini EU pojačano razgovara o posljedicama kockarskih navika i nužnosti strožih pravila.
