Brzina vaših refleksa može vam pružiti vrijedne informacije o stanju mozga i tijela, pa čak i ukazati na rizik od prijevremene smrti, pokazale su velike populacijske studije. Naizgled jednostavna sposobnost – poput hvatanja predmeta u padu – zapravo otkriva puno više o zdravlju nego što se pretpostavlja.
Prema BBC-u, reakcijsko vrijeme usporava s godinama, a to je jedan od razloga zašto sportske sposobnosti počinju opadati već u tridesetima. No, održavanje brze reakcije može biti znak da mozak i tijelo i dalje rade učinkovito.
Test refleksa koji možete napraviti kod kuće
Najjednostavniji način za mjerenje brzine reakcije je tzv. test s ravnalom. Potrebni su vam:
- – ravnalo,
- – prijatelj ili član obitelji.
Sjednite za stol, naslonite podlakticu, a zapešće neka visi s ruba. Druga osoba drži ravnalo okomito, s nulom u ravnini s vašim prstima. Kada ga pusti bez najave, vi pokušajte uhvatiti. Zabilježite na kojoj centimetarskoj oznaci ste ga uhvatili.
Rezultati:
- – Ispod 7,5 cm – izvrsni refleksi
- – Više od 28 cm – usporeno vrijeme reakcije
Zašto je to važno?
Studije pokazuju da ljudi s sporijim refleksima imaju veći rizik od:
- – srčanih bolesti,
- – moždanog udara,
- – respiratornih problema,
- – demencije,
- – povećane učestalosti padova u starijoj dobi.
Iako jedno mjerenje ne daje potpunu sliku, praćenje promjena kroz vrijeme može otkriti pogoršanje stanja. Ako primijetite znatno sporije reakcije u usporedbi s ranijim rezultatima, to može biti rani znak da se u organizmu nešto mijenja.
Što se događa u tijelu?
Reakcija na podražaj uključuje:
- – osjetila (vid, sluh),
- – obradu informacija u mozgu,
- – aktivaciju mišića i živaca.
S godinama se prvenstveno usporavaju mišići i živčani signali, dok mozak može još neko vrijeme zadržati oštrinu.
Prof. Alaa Ahmed s University of Colorado Boulder ističe da u starijoj dobi brzina reakcije više ovisi o tjelesnoj spremnosti nego o samim kognitivnim sposobnostima. Slabljenje mišićnih vlakana i manja učinkovitost mitohondrija usporavaju tjelesnu reakciju.
Kako očuvati ili poboljšati brzinu reakcije?
Stručnjaci preporučuju tzv. trening s dvojnim zadacima, koji uključuje:
- – hodanje uz okretanje glave lijevo-desno,
- – balansiranje na jednoj nozi dok recitirate abecedu,
- – bacanje lopte uz istovremeno smišljanje riječi.
Čak i virtualni treninzi ili društvene igre potiču sinkronizaciju tijela i mozga. Aktivnosti poput sviranja instrumenta, učenja novih vještina i mentalnog izazova doprinose mentalnoj agilnosti.
“Sportske aktivnosti koje zahtijevaju brze reakcije poboljšavaju i fizičko i mentalno zdravlje”, navodi prof. Simon Cox sa Sveučilišta u Edinburghu. “Društveno-intelektualni angažman povezan je sa sporijim kognitivnim starenjem.”
Ulaganje u tjelesnu i mentalnu aktivnost ne donosi koristi samo za sadašnjost – to je i prevencija za budućnost.
