“Od šeste ure do devete tama nasta po svoj zemlji”, zapisano je u Evanđelju po Mateju (27:45), opisujući trenutke dok je Isus Krist visio na križu. Prema novim analizama koje su objavljene, ovaj zapis možda ipak nije samo simbolički.
Američka svemirska agencija NASA potvrdila je da su njihovi astronomski modeli pokazali kako se u petak, 3. travnja 33. godine, nad Jeruzalemom dogodila potpuna pomrčina Mjeseca – upravo na dan za koji mnogi znanstvenici vjeruju da je bio dan Isusove smrti.
Tijekom te pomrčine, Mjesec je poprimio crvenkastu nijansu, poznatu kao krvavi mjesec – pojava koja se u biblijskim zapisima spominje u više navrata. NASA-ina tehnologija omogućila je precizno određivanje vidljivosti nebeskih pojava u prošlosti, pa su tako utvrdili da je ovaj fenomen bio vidljiv nad Jeruzalemom nedugo nakon zalaska sunca.
Kad znanost i Biblija govore isto
“Kršćanski tekstovi navode da se mjesec pretvorio u krv nakon Isusova raspeća – što se može odnositi upravo na pomrčinu Mjeseca”, stoji u NASA-inom izvješću. Teorija o nebeskoj pojavi na dan Isusove smrti nije nova – već 1980-ih godina, znanstvenici Colin Humphreys i W. Graeme Waddington s Oxforda predstavili su slične zaključke, koji su sada ponovno dobili pozornost, posebice na društvenim mrežama, uoči Velikog petka.
Za vjernike, ovo otkriće ima snažnu simboliku. U Djelima apostolskim (2:20) apostol Petar navodi: “Sunce će se pomračiti, a mjesec pretvoriti u krv, prije nego dođe dan Gospodnji”, pozivajući se na starozavjetno proročanstvo proroka Joela (Joel 2:28–31): “Sunce će se pretvoriti u tamu, a mjesec u krv…”.
Povijesna i religijska veza
Humphreys i Waddington sugeriraju da se navedena proročanstva ne odnose isključivo na apokaliptične događaje, već na konkretan trenutak – raspeće Isusa Krista. Dodatni argument u prilog njihovoj tezi nalazi se u manje poznatom apokrifnom tekstu poznatom kao Pilatovo izvješće, u kojem stoji: “Pri njegovu raspeću pomrači se sunce, zvijezde se pokažu… mjesec bijaše kao krv.”
Znanstvenici ističu da podaci koje pruža NASA omogućuju rekonstrukciju astronomskih pojava koje se poklapaju s biblijskim opisima. Iako se religija i znanost često percipiraju kao suprotstavljene, ovo otkriće otvara prostor za dijalog i nove interpretacije.
Veliki petak i lunarni kalendar
Zanimljivo je da se Uskrs svake godine određuje prema lunarnim fazama – točnije, na prvu nedjelju nakon punog mjeseca poslije proljetnog ekvinocija. Taj način određivanja datuma Uskrsa povezan je s židovskom Pashom, blagdanom koji je bio u tijeku i u vrijeme Kristove smrti.
Prema evanđeoskim zapisima, Isus je uskrsnuo u nedjelju nakon Pashe, čime se vjerska predaja dodatno isprepliće s astronomskim ciklusima.
Danas, gotovo dva tisućljeća kasnije, NASA-ina tehnologija omogućuje nam uvid u povijesne trenutke na način koji dosad nije bio moguć. I dok jedni u tome vide znanstvenu potvrdu, a drugi duhovnu poruku, jedno je sigurno – nebo iznad Jeruzalema 33. godine možda je zaista pričalo priču koju Biblija bilježi.
