EVO ŠTO ĆE SE SAD DOGODITI: Nitko nije očekivao da će Papa Franjo napraviti ovo prije smrti

Kardinal Kevin Farrell, vatikanski komornik, potvrdio je da je Papa Franjo preminuo u ponedjeljak ujutro, na Uskrsni ponedjeljak. Njegova smrt označava početak niza protokolarnih i duhovnih događaja u Vatikanu, temeljenih na višestoljetnim tradicijama Katoličke crkve.

Prema pravilima Svete Stolice, komornik je prvi visoki dužnosnik koji službeno potvrđuje papinu smrt. Trenutačno tu dužnost obnaša kardinal Kevin Farrell, rođen u Irskoj. Njegova je obveza i uništiti papin pečatni prsten, simbol njegove vlasti, te zapećatiti papinske stanove, čime se simbolično zatvara jedno papinstvo.

Nakon toga, kolegij kardinala biva obaviješten o smrti te preuzima privremenu upravu Crkvom u razdoblju poznatom kao sede vacante (“upražnjeno sjedište”). Tijekom ovog razdoblja nije moguće donositi važnije odluke dok se ne izabere novi poglavar.

Devetodnevna žalost i izlaganje tijela

Slijedi Novendiale, devetodnevna žalost, utemeljena na starorimskim običajima. Tijekom tog vremena tijelo Pape Franje bit će odjeveno u papinsku odoru i izloženo u Bazilici svetog Petra, gdje će vjernici, strani državnici i visoki dužnosnici imati priliku posljednji put mu odati počast.

Za razliku od prethodnih pontifikata, Papa Franjo je zatražio jednostavniji obred, bez raskoši. Njegovo će tijelo biti položeno u otvorenom lijesu, bez uzdignutog katafalka. U prošlosti su pape često bili balzamirani, a njihovi organi uklanjani; primjerice, crkva kod Fontane di Trevi čuva srca više od 20 papa.

Mjesto pokopa: izvan Vatikana

Iako se većina papa pokapala u Vatikanskim špiljama, Papa Franjo će prema vlastitoj želji biti pokopan u bazilici Santa Maria Maggiore u Rimu. Time će postati prvi papa u stoljeću koji će biti sahranjen izvan Vatikana.

Tradicionalna praksa nalaže tri lijesa – Ďmprez, cink i brijest – ali Franjo je inzistirao na jednostavnom lijesu od drveta i cinka. Uz njega će biti položeni novćići iskovani tijekom njegove vladavine te dokument poznat kao rogito – sažetak njegova života i papinske službe.

Tko bira novog papu?

Dvadesetak dana nakon sprovoda, kardinalski kolegij će se okupiti u Sikstinskoj kapeli na konklavi, tajnom procesu izbora novog pape. Premda je u teoriji svaki kršteni muškarac katolik kandidiran, papa se kroz posljednjih 700 godina bira isključivo iz redova kardinala.

Pravo glasa imaju kardinali mlađi od 80 godina, njih oko 120, koji glasaju dok netko ne dobije dvotrećinsku većinu. Dnevno se mogu održati najviše četiri runde glasanja. Glasovi se zatim spaljuju, a dim iz dimnjaka iznad kapele daje signal okupljenima: crni dim znači da papa nije izabran, a bijeli dim označava da je Crkva dobila novog vođu.

Habemus papam

Kada se novi papa izabere, kardinal dekan izlazi na glavni balkon bazilike svetog Petra i objavljuje povijesnu rečenicu: Habemus papam. Novi papa zatim izlazi, odjeven u bijelu mantiju, kako bi se prvi put obratio javnosti.

Papa nije samo duhovni vođa Katoličke crkve. On ima i važnu diplomatsku i političku ulogu, često sudjelujući u posredovanju u međunarodnim sukobima i predvodeći humanitarne misije. Većina papa služi do smrti; Benedikt XVI. odstupio je 2013. zbog zdravlja, kao prvi papa u 600 godina koji je samovoljno napustio službu.