Zagrebački Općinski građanski sud donio je nepravomoćnu presudu u slučaju koji seže u ožujak 2022., kada je vojni dron nepoznatog porijekla pao u blizini Studentskog doma Stjepan Radić u Zagrebu. Komadi letjelice oštetili su vozilo K. B., građanke s dubrovačkog područja, no sud je odlučio da Republika Hrvatska ne snosi odgovornost za nastalu štetu.
Šteta na vozilu marke Citroën C5 procijenjena je na 2.383 eura, no unatoč tome, vlasnica neće dobiti naknadu. K. B. se najprije obratila Državnom odvjetništvu, no bez odgovora. Pokrenula je zatim tužbu protiv države, ali sud je stao na stranu obrane Republike Hrvatske.
Sud: Nije poznat počinitelj, riječ je o višoj sili
Prema tumačenju suda, počinitelj štete nije identificiran, a pad letjelice ocijenjen je kao događaj više sile – izvanredan i nepredvidiv, koji se nije mogao spriječiti. Sud se oslonio na potvrdu VII. policijske postaje prema kojoj se ne može sa sigurnošću utvrditi tko je odgovoran za pad bespilotne letjelice.
Država je u svojoj obrani istaknula da se radi o situaciji u kojoj nije poznat vlasnik drona, vrsta eksploziva ni razlog lansiranja, što isključuje odgovornost RH prema važećem zakonodavstvu. Usto, naglašeno je da je K. B. vozilo popravila tek dva mjeseca nakon incidenta, što dodatno slabi vezu između štete i pada drona.
Sutkinja je navela da je vozilo bilo parkirano u zoni udara te da je stvarno pretrpjelo oštećenje, no to ne mijenja osnovni pravni stav – da država nije mogla spriječiti niti predvidjeti takav događaj.
Let drona i dalje obavijen nepoznanicama
Prema dostupnim informacijama, riječ je o sovjetskoj bespilotnoj letjelici Tupoljev Tu-141, teškoj gotovo šest tona, koja je ušla u hrvatski zračni prostor brzinom od 700 km/h i srušila se nakon sedam minuta leta. Iako su letjelicu ranije primijetile zračne snage Rumunjske i Mađarske, do danas nije službeno utvrđeno tko ju je lansirao niti s kojim ciljem.
U presudi se navodi da je riječ o “radnji treće strane koju tužena nije mogla predvidjeti, spriječiti niti izbjeći”. Kao rezultat toga, sud je zaključio da ne postoje pravne osnove za odgovornost države.
Osim što nije dobila odštetu, K. B. mora platiti i sudske troškove – 600 eura za sastav odgovora na tužbu, prema odluci suda. Presuda je zasad nepravomoćna, a oštećena stranka ima pravo na žalbu.
