Tifusna groznica, iako rijetka u razvijenim zemljama, ponovno izaziva zabrinutost zdravstvene zajednice zbog porasta sojeva bakterije Salmonella Typhi koji pokazuju otpornost na gotovo sve poznate antibiotike.
Bakterija S. Typhi, uzročnik tifusa, tradicionalno se liječila oralnim antibioticima, no istraživanja pokazuju da se u posljednjih 30 godina otpornost na te lijekove značajno povećala. Posebno zabrinjava tzv. XDR Typhi – ekstremno otporan soj koji se širi sve većom brzinom.
Genomska analiza 3.489 uzoraka prikupljenih od 2014. do 2019. u Nepalu, Bangladešu, Pakistanu i Indiji pokazuje značajan porast ovih ekstremno otpornih sojeva. XDR Typhi nije otporan samo na starije antibiotike poput ampicilina i kloramfenikola, već i na novije lijekove kao što su fluorokinoloni i cefalosporini treće generacije.
Još alarmantnije, ovi sojevi su se od 1990. proširili u gotovo 200 slučajeva izvan regije porijekla, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, SAD i Kanadu. Stručnjaci ističu da se širenje događa brže nego što se očekivalo.
“Brzina širenja visokorezistentnih sojeva S. Typhi u posljednjih nekoliko godina razlog je za ozbiljnu zabrinutost i ukazuje na hitnu potrebu proširenja preventivnih mjera“, upozorava dr. Jason Andrews sa Sveučilišta Stanford.
Jedini učinkoviti antibiotik koji je još ostao je azitromicin, no znanstvenici upozoravaju da su mutacije koje izazivaju otpornost i na ovaj lijek već u porastu. Ako ih XDR Typhi usvoji, više neće biti oralnog liječenja za ovu bolest.
Studija objavljena 2022. u časopisu The Lancet Microbe potvrđuje da mutacije koje smanjuju učinkovitost azitromicina postaju sve češće, čime se dovodi u pitanje budućnost liječenja tifusa.
S obzirom na procjene da tifus godišnje pogodi 11 milijuna ljudi, a da do 20 % neliječenih slučajeva završava smrću, stručnjaci pozivaju na hitan odgovor globalne zajednice.
Jedna od ključnih mjera je šira primjena konjugiranih cjepiva protiv tifusa, osobito u zemljama s visokom prevalencijom bolesti. Ipak, stručnjaci upozoravaju da cjepiva moraju biti dostupna i zemljama koje još nisu izložene velikom broju slučajeva, zbog brzog globalnog širenja superbakterije.
“Bez sveobuhvatne prevencije i ulaganja u nove antibiotike, svijet bi mogao biti na pragu još jedne velike zdravstvene krize“, zaključuju autori studije.
