Dok pornografija nekima predstavlja oblik zabave, sve je više dokaza koji upućuju na to da učestalo gledanje pornografskog sadržaja može imati negativne učinke na zdravlje mozga, pogotovo kod mlađih osoba.
Studija iz 2015. godine pokazala je kako muškarci koji redovito konzumiraju pornografski sadržaj imaju manje sive tvari u dijelu mozga koji je zadužen za motivaciju i donošenje odluka. Osim toga, kod njih je zabilježena smanjena reakcija na seksualnu stimulaciju.
Terapeutkinja Danielle Sukenik izjavila je za The Conversation kako mozak, s vremenom, počinje tražiti sve jaču stimulaciju kako bi dostigao istu razinu zadovoljstva. Ovaj fenomen je povezan s funkcioniranjem tzv. “centra za nagrađivanje” u mozgu.
U toj zoni otpušta se dopamin – hormon koji se aktivira kad osjetimo zadovoljstvo. Međutim, učestala izloženost pornografiji može dovesti do prekomjerne stimulacije tog sustava, zbog čega mozak postupno postaje neosjetljiv na dopamin.
To znači da korisnik traži sve ekstremnije sadržaje kako bi ponovno osjetio isti užitak, što može rezultirati promjenom seksualnih preferencija i ponašanja. „Ljudi počinju gledati sadržaj koji ranije nikad ne bi razmatrali“, upozorava Sukenik.
Desenzibilizacija, kako ju stručnjaci nazivaju, može uzrokovati smanjeno seksualno zadovoljstvo u stvarnim odnosima, jer fantazije prikazane u pornografiji često nisu izvedive u svakodnevnom životu.
Prema istraživanju iz 2023., 23 posto muškaraca mlađih od 35 godina koji redovito gledaju pornografiju prijavili su probleme s erektilnom disfunkcijom. Osim toga, pornografija se povezuje s nezadovoljstvom u vezama i smanjenom emocionalnom povezanošću s partnerima.
Sukenik upozorava i na moguće dugoročne učinke na mozak adolescenata. „Mozak se tijekom tinejdžerskih godina intenzivno razvija, a rane navike mogu ostaviti trajne posljedice“, kaže ona.
Dodatna istraživanja sugeriraju da je rano izlaganje pornografiji povezano s poremećajima osobnosti, kao i s impulzivnim ponašanjem.
