Nitko ne može sa sigurnošću predvidjeti hoće li sadašnje zatišje potrajati ili nas za nekoliko godina čeka nova oluja. Mnogo ovisi o tome hoće li Europa uspjeti uspostaviti učinak odvraćanja od Rusije.
U Ovalnom uredu, u srijedu, Donald Trump izjavio je: “Mislim da imamo dogovor s Rusijom.” Odgovor Vladimira Putina uslijedio je bombama i projektilima. U velikom noćnom napadu na Kijev, najmanje 12 ljudi je ubijeno, a još 90 osoba ranjeno, među njima i nekoliko djece. Napad je izazvao čak i rijedak izljev kritike kod čelnika MAGA pokreta.
“Nije potrebno i vrlo loš trenutak. Vladimire, STANI!”, poručio je Trump putem svoje platforme na društvenim mrežama.
Trumpov “dogovor”, koji je jasno skrojen u korist Putina, a na štetu Ukrajine, još uvijek je na stolu. O pravednom miru teško je govoriti. Prema dogovoru, Ukrajina bi trebala ustupiti Krim i okupirana područja, što čini oko petine njezina teritorija, odustati od članstva u NATO-u, zamrznuti bojišnicu i ukinuti sankcije Rusiji.
Unatoč ovim ustupcima, Kremlj i dalje traži “fina podešavanja”. Glasnogovornik Dmitrij Peskov poručio je da ruski ratni ciljevi ostaju nepromijenjeni: “Želimo ostvariti svoje ciljeve, bilo mirnim putem ili vojno.” To uključuje aneksiju još neokupiranih teritorija i uspostavu potpune kontrole nad Kijevom.
Ako ti ciljevi ne budu ostvareni, Rusija bi mogla započeti novi rat.
Vojni povjesničar, pukovnik Markus Reisner, izjavio je za ntv: “Ovo je de facto poraz Ukrajine. To je jednako kapitulaciji.” Reisner je naglasio da Rusi postupno podižu uloge kako bi ostvarili maksimalne ciljeve.
“U svom ovom zlu, jedna stvar mora biti jasna: prekid vatre značio bi trenutačno zaustavljanje smrti. To je nešto pozitivno, govoreći iz perspektive vojnika,” dodao je.
Ipak, nitko ne može jamčiti koliko bi trajalo takvo zatišje. Sve ovisi o sposobnosti Europe da spriječi daljnje ruske ambicije.
Trumpov dogovor nudi male šanse za trajni mir — zapravo bi Putin bio nagrađen za svoju agresiju, što bi ga dodatno ohrabrilo.
Ukrajina se protivi ovakvom dogovoru i żeli promjene. Prema Telegraphu, ukrajinski zahtjevi uključuju:
- – Mir temeljiti na međunarodnom pravu, ne na kapitulaciji.
- – Izbjegavanje međunarodnog priznanja ruskog suvereniteta nad Krimom i okupiranim područjima.
- – Ukrajina mora biti ravnopravan sudionik mirovnih pregovora.
- – NATO je upozoren na posljedice ako Rusija zadrži Krim, što bi predstavljalo prijetnju drugim crnomorskim državama poput Turske, Rumunjske i Bugarske.
- – Rusija ne smije odlučivati o veličini ukrajinske vojske nakon mira.
- – Naglasak na čvrstim sigurnosnim jamstvima za dugoročni mir.
Predsjednik Volodimir Zelenskij u razgovoru za konzervativnog američkog komentatora Bena Shapira ponovio je da je “Rusija agresor” i da se “Ukrajina samo brani”.
