Njemačka više nije najpoželjnija destinacija za hrvatske državljane, pokazuju najnoviji podaci njemačkog Saveznog ureda za statistiku (Destatis). Iako u Njemačkoj i dalje živi oko 426.000 Hrvata, u 2023. godini zabilježen je najniži broj doseljenih hrvatskih državljana u posljednjih pet godina.
Tijekom prošle godine, u Njemačku je doselilo 14.756 hrvatskih državljana, dok se 23.905 osoba iselilo, što znači da se više od 9.000 Hrvata odselilo iz te zemlje nego što ih je došlo. Usporedbe radi, 2018. godine zabilježeno je 33.108 useljenja, gotovo dvostruko više nego lani.
Kamo odlaze Hrvati iz Njemačke?
Važno je napomenuti da podaci ne pokazuju jesu li se ti građani vratili u Hrvatsku ili su otišli u druge članice EU, poput Austrije ili Švicarske. Tek se na ljeto, kada Državni zavod za statistiku (DZS) objavi svoje godišnje podatke, može preciznije znati koliki broj ljudi se vratio u domovinu i u kojoj životnoj dobi.
Od ukupnog broja hrvatskih državljana u Njemačkoj, njih 148.000 doselilo se u posljednjih osam godina, a još 105.000 u razdoblju od 8 do 15 godina. Najviše ih je u dobi od 20 do 45 godina (162.515), slijede oni od 45 do 65 godina (131.230), dok 62.325 osoba rođenih u Njemačkoj ima hrvatsko državljanstvo.
Demograf Tado Jurić: Migracijski potencijal je iscrpljen
Politički analitičar i demograf izv. prof. dr. sc. Tado Jurić s Hrvatskog katoličkog sveučilišta smatra kako je pad dolazaka očekivan. “Više nikada nećemo imati iseljavanje više od 50.000 ljudi godišnje kao 2015. i 2016. godine. Migracijski kapacitet Hrvatske je u velikoj mjeri iscrpljen.”
Ističe kako se ne radi o masovnom povratku novih iseljenika, već najčešće o gastarbajterima koji odlaze u mirovinu ili njihovoj djeci koja razmatraju povratak. Dio iseljenika odlazi i dalje, prema Austriji i Švicarskoj, koje su posljednjih godina postale sve privlačnije destinacije za hrvatske građane.
Austrija i Švicarska u usponu
Od 2022. godine, Švicarska je otvorila tržište rada za Hrvate, što je dodatno potaknulo migracije. Prema podacima DZS-a, u Austriju se godišnje iseli 4.000 do 5.000 Hrvata, dok se u Hrvatsku vrati svega oko tisuću. Statistic Austria bilježi čak dvostruko veći broj doseljenih Hrvata u odnosu na službene hrvatske podatke, što upućuje na problem neprijavljivanja prebivališta.
Gubitak talenata – izazov za Hrvatsku
Jurić upozorava da se migracije ne bi trebale promatrati samo kao brojke: “Iz Hrvatske odlaze najkvalificiraniji građani i talenti. Dok Austrija broji više od 8.000 studenata iz Hrvatske, kod nas je godišnje upisano tek 200 studenata iz cijele EU.”
U Austriji i Njemačkoj trenutačno studira više od 20.000 Hrvata, što je više nego što većina hrvatskih sveučilišta zajedno broji. “Hrvatska još uvijek nema instrument studentske vize, što je ključan alat demografske politike u drugim članicama EU”, dodaje Jurić.
