Ruski predsjednik Vladimir Putin ima ambicije koje nadilaze granice Ukrajine, upozorava sir Alex Younger, bivši šef britanske obavještajne službe MI6. Njegova je poruka jasna: „Ako mu se ne suprotstavimo, vratit će se po još“.
Putin trenutno vodi rat u Ukrajini, no njegova vizija uključuje širi prostor Europe. Unatoč međunarodnim upozorenjima, uključujući prijetnje novih sankcija iz SAD-a, ruski predsjednik nastavlja djelovati bez većih zapreka.
Privremena primirja i strateški potezi
Najnoviji Putinov potez – najava trodnevnog primirja od 8. svibnja, povodom obljetnice pobjede nad nacističkom Njemačkom – izazvao je skepsu. I prethodno uskrsno primirje nije poštovano od strane ruskih trupa. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski zatražio je potpuni prekid neprijateljstava, no američki pregovarači, prema pisanju The Independenta, već su prihvatili dijelove ruskih zahtjeva kao temelj pregovora.
Zelenski i SAD postigli sporazum o mineralima
Ukrajina i SAD postigli su sporazum koji uključuje razmjenu resursa za oružje. Svaka nova američka pomoć bit će povezana s kreditima u zajednički investicijski fond, u kojem će SAD imati financijski interes u budućnosti Ukrajine. Minerali za oružje – tako se osigurava dugoročna podrška, no istovremeno i prisutnost američkih interesa.
Rusija traži priznanje već osvojenih teritorija
U budućim mirovnim pregovorima, Moskva će nastojati zadržati kontrolu nad dijelovima Ukrajine koje već drži. I SAD i Rusija, prema izvorima bliskim pregovorima, pretpostavljaju da će Zelenski morati prihvatiti te činjenice kao početnu točku.
Širi europski sigurnosni kontekst
Prema izvješću danske obavještajne službe, rat u Ukrajini imat će dugoročan utjecaj na sigurnost Europe. Rusija, stoji u izvješću, već intenzivira korištenje hibridnih metoda – sabotaže, dezinformacije, kibernetički napadi – a u budućnosti bi mogla direktno testirati obranu NATO članica.
„Vojna prijetnja Rusije dodatno će rasti u nadolazećim godinama“, navodi se u izvješću.
Zbunjenost među saveznicima
Tri godine od početka invazije, saveznici Kijeva djeluju nesigurno. Nije jasno vodi li Ukrajina rat iscrpljivanja, stoji li u pat-poziciji ili može pobijediti. Na terenu je prisutna frustracija među ukrajinskim vojnicima, dok se istodobno raspravlja o uvjetima mirovnog procesa.
Sprječavanje ukrajinskog približavanja NATO-u i EU
Dr. Rachel Ellehuus, stručnjakinja iz Kraljevskog instituta ujedinjenih službi i bivša američka NATO dužnosnica, ističe da je Putinov cilj onemogućiti Ukrajini integraciju sa Zapadom.
„Dovoljno je zauzeti ključne točke – luke, prometnice, infrastrukturu – da se spriječi njezin ulazak u NATO ili EU“, kaže Ellehuus.
Uz to, Putin želi oslabiti NATO i EU iznutra, testiranjem granica članka 5 Sjevernoatlantskog ugovora koji definira kolektivnu obranu. Time bi narušio temeljne sigurnosne principe Zapada.
Informacijski rat i destabilizacija Zapada
Putin ne skriva da koristi kibernetičke napade i propagandu kako bi stvorio kaos i nepovjerenje – taktike koje se uklapaju u tzv. post-istinito doba. Nestabilnosti u SAD-u, uključujući Trumpovu distancu od NATO-a, dodatno pogoduju ruskim interesima.
„Putin čeka sljedeći trenutak slabosti Zapada – i djelovat će kad padne otpor“, zaključuju analitičari.
