Novo istraživanje sa Sveučilišta Harvard ponovno je pokrenulo raspravu o utjecaju prehrambenih masti na zdravlje. Rezultati objavljeni u prestižnom časopisu JAMA Internal Medicine donose ozbiljna upozorenja kada je riječ o konzumaciji maslaca, a s druge strane, naglašavaju pozitivne učinke biljnih ulja.
Prema analizama više od 220.000 ispitanika, provedenim tijekom više od tri desetljeća, znanstvenici su došli do jasnih zaključaka: osobe koje redovito konzumiraju maslac imaju 15% višu stopu smrtnosti, dok oni koji češće koriste biljna ulja bilježe i do 16% manju smrtnost.
Voditelj studije Daniel Wang, uz suradnju uglednih stručnjaka Waltera Willetta i Meira J. Stampfera, naglašava kako bi zamjena maslaca maslinovim, repičinim ili sojinim uljem mogla biti jednostavan, ali učinkovit korak prema očuvanju zdravlja. “Ova promjena prehrambenih navika može dugoročno donijeti značajne koristi“, izjavio je Wang.
Međutim, istraživači upozoravaju kako nisu sva biljna ulja jednako korisna. Dok su maslinovo, repičino i sojino ulje pokazala pozitivan učinak, kukurzno i laneno ulje nisu pokazala značajnu korist u smanjenju zdravstvenih rizika.
Više nezasićenih, manje zasićenih masti
Ključni razlog leži u razlici između nezasićenih i zasićenih masnih kiselina. Biljna ulja sadrže više nezasićenih masnih kiselina, koje su povezane s boljim zdravljem srca i krvnih žila, dok životinjske masti, poput onih u maslacu, imaju veći udio zasićenih masti koje se povezuju s kardiovaskularnim bolestima, upalama i drugim kroničnim stanjima.
Prehrambene smjernice već godinama upozoravaju na potrebu smanjenja unosa zasićenih masti. No unatoč tome, maslac i dalje ima snažnu prisutnost u mnogim kuhinjama, često zbog tradicionalnih navika i okusa koje nosi.
Zamjene koje mogu pomoći
Znanstvenici savjetuju da potrošači ne trebaju potpuno izbaciti masti iz prehrane, već pametno birati izvore. Biljna ulja, posebice maslinovo i repičino, predstavljaju zdraviju alternativu koja može smanjiti rizik od bolesti srca i produžiti životni vijek.
