Plaće u Hrvatskoj trebale bi nastaviti rasti, dok se inflacija postupno usporava – glavna je poruka novog izvješća Europske komisije. Prema objavljenim projekcijama, Hrvatsku u nadolazećem razdoblju očekuje povećanje kupovne moći građana uz umjereni, ali stabilan rast gospodarstva.
U 2024. predviđa se rast BDP-a za 3,2%, dok bi u 2026. godini on trebao iznositi 2,9%, što Hrvatsku svrstava među zemlje s najvišim stopama rasta u Europskoj uniji. Brži rast očekuje se još u Malti, Danskoj, Irskoj i Poljskoj.
Istovremeno, inflacija bi prema procjenama Komisije trebala nastaviti silaznim trendom, s očekivanom stabilizacijom oko 2% do 2026. godine. Hrvatska se tako izdvaja pozitivnim trendovima u odnosu na dio članica koje i dalje bilježe višu inflaciju, poput Rumunjske, Mađarske, Bugarske, Slovačke i Estonije.
Ministar financija Marko Primorac komentirao je najnovije projekcije:
“U skladu su s našim ciljevima. Ovakav trend omogućava da hrvatsko gospodarstvo nastavi rasti brže od prosjeka EU i europodručja.”
Dodao je kako podaci o inflaciji pokazuju pozitivan pomak, i to kroz dva ključna indikatora – nacionalni indeks potrošačkih cijena i harmonizirani indeks EU:
“Zadovoljni smo usporavanjem inflacije i očekujemo da će se taj smjer zadržati.”
Osim rasta BDP-a, očekuje se i porast prosječnih plaća. Prema procjenama Hrvatske udruge poslodavaca, one bi u 2024. mogle rasti za 8,5 posto, što je među najvišim stopama u Europskoj uniji.
“Hrvatska je prošle godine imala rekordan rast realnog medijalnog dohotka od čak 22 posto, a taj trend se nastavlja,” izjavio je Hrvoje Stojić, glavni ekonomist HUP-a.
Ipak, ekonomisti ostaju oprezni. Stojić upozorava da postoje rizici koji bi mogli ugroziti nastavak pozitivnog trenda:
“Inflacija bi se trebala spuštati prema 2,5% do 2026., ali geopolitičke napetosti, uvozni pritisci i moguće usporavanje globalne trgovine mogli bi usporiti taj proces.”
Upozorava i na nesrazmjer između rasta plaća i produktivnosti:
“Ako ne dođe do većih pomaka u produktivnosti, nastavak snažnog rasta plaća mogao bi dodatno pritisnuti cijene i generirati nove inflacijske valove.”
Također ističe kako bi državna potrošnja mogla imati manji utjecaj na rast u narednom razdoblju zbog slabljenja fiskalnog impulsa nakon izbornih godina.
Unatoč upozorenjima, opći zaključak je da Hrvatska i dalje ima čvrste temelje za stabilan gospodarski rast. Tržište rada ostaje snažno, s procjenom rasta zaposlenosti od oko 3%, znatno iznad prosjeka istočne Europe.
