U Beču je ponovno otvorena rasprava o austrijskom socijalnom sustavu nakon što je objavljeno da sirijska obitelj s jedanaestero djece prima oko 9.000 eura mjesečno, i to bez zaposlenih članova. Izvještaj austrijske televizije ORF, koji je emitiran u središnjem dnevniku, izazvao je snažne reakcije građana i potaknuo pozive na reforme.
Austrija je trenutačno suočena s oštrim mjerama štednje. Vlada pokušava smanjiti proračunski deficit i uštedjeti 15 milijardi eura, što uključuje rezove i za umirovljenike te one s najnižim primanjima. Upravo u takvom kontekstu, slučaj ove izbjegličke obitelji izazvao je veliko negodovanje.
Prema informacijama dnevnog lista Kronen Zeitung, obitelj živi u Beču, a podaci o njihovim prihodima potvrđeni su, iako nisu objavljeni zbog zaštite privatnosti. Prema navodima ORF-a, par sa 11 djece svakog mjeseca prima više od 6.000 eura socijalne pomoći, uključujući subvenciju za stanarinu, te još 3.000 eura obiteljskih dodataka. Uz to, navodno ostvaruju i dodatne naknade – primjerice, jednokratne isplate na početku školske godine.
Austrijski mediji naglašavaju da takvi iznosi daleko nadilaze prosječne plaće radno aktivnih Austrijanaca, zbog čega brojni građani izražavaju ogorčenje. Pritom podsjećaju da se većina radno sposobnih osoba svakodnevno diže rano i radi cijeli tjedan, dok ova obitelj živi isključivo od državne pomoći.
„Slučaj jasno pokazuje potrebu za reformom socijalnog sustava i preciznijim kriterijima za ostvarivanje prava na zajamčeni minimalni dohodak“, navode analitičari. Prema službenim financijskim podacima, rashodi Grada Beča u 2024. godini za ovakve oblike pomoći premašili su 1,09 milijardi eura.
Unatoč kritikama, nadležni u Beču umanjuju značaj slučaja. Peter Hacker, vijećnik iz redova SPÖ-a, tvrdi da su obitelji s više od desetero djece u sustavu socijalne pomoći iznimno rijetke. „Samo četiri obitelji u Beču imaju jedanaestero djece, dok ih šest ima desetero. Niti jedna obitelj nema dvanaestero djece“, rekao je Hacker.
Bez obzira na brojčanu „marginalnost“, slučaj je ponovno otvorio pitanje koliko je socijalni sustav održiv i pravedan. U situaciji kada sve više građana osjeća financijski pritisak, tolerancija prema iznimkama koje „odudaraju“ od prosjeka sve je manja.
Austrijski političari sve češće upozoravaju da bi nepoduzimanje mjera moglo izazvati revolt poreznih obveznika, koji većinom snose teret državnih davanja.
