Hrvatsku je u travnju pogodio novi snažan rast inflacije, a najveći teret ponovno nose energenti, čije su cijene naglo skočile pod pritiskom globalne krize izazvane ratom na Bliskom istoku. Prema prvoj procjeni, ukupna inflacija mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) dosegnula je 5,4 posto, što je osjetan skok u odnosu na 4,6 posto iz ožujka. Istodobno je prema nacionalnom indeksu potrošačkih cijena inflacija porasla na 5,8 posto, nakon 4,8 posto mjesec ranije.
Dok eurozona bilježi inflaciju od 3,0 posto, razlika između Hrvatske i prosjeka europodručja sada je narasla na 2,4 postotna boda, što dodatno pojačava zabrinutost zbog domaćeg rasta troškova života.
Energetski šok iz svijeta snažno udara domaće tržište
Najveći razlog travanjskog ubrzanja leži u dramatičnom rastu cijena energije. Godišnja stopa rasta cijena energije prema HIPC-u skočila je na čak 17,3 posto, nakon 10,8 posto u ožujku, a njihov doprinos ukupnoj inflaciji porastao je na 2,1 postotni bod, najviše od kraja 2022.
Prema nacionalnom indeksu, rast cijena energije bio je još izraženiji i dosegnuo je 17,5 posto, nasuprot 11,3 posto mjesec prije, uz doprinos ukupnoj inflaciji od 2,7 postotnih bodova.
Rast svjetskih cijena energenata povezuje se s ratnim sukobom na Bliskom istoku, a posebice s poremećajima koji su pogodili tržište nafte. Taj se vanjski udar prelio i na hrvatske benzinske postaje, iako je dio pritiska ublažen državnim intervencijama.
Hrana usporila, ali usluge i dalje snažno guraju troškove prema gore
Za razliku od energije, cijene hrane pokazale su blaže usporavanje. Hrana, alkohol i duhan u travnju su na godišnjoj razini porasli 3,7 posto, nakon 4,0 posto u ožujku. Prema nacionalnom pokazatelju, inflacija hrane usporila je na 3,5 posto.
No sektor usluga ostaje tvrdoglavo visok. Cijene usluga prema HIPC-u ubrzale su na 7,3 posto, dok su prema IPC-u dosegnule 8,2 posto. Upravo usluge i dalje imaju najveći pojedinačni doprinos ukupnoj inflaciji, od 2,4 postotna boda.
Na rast usluga utječu solidna domaća potražnja, rast raspoloživih prihoda te ranija povećanja administrativnih cijena poput najamnina, naknada za uporabu cesta, odvoza smeća i odvodnje otpadnih voda.
Temeljna inflacija ostala stabilna, industrijski proizvodi i dalje u minusu
Temeljna inflacija, koja isključuje energiju i hranu, ostala je na 3,7 posto, jednako kao u ožujku. Istodobno su cijene industrijskih proizvoda bez energije ostale negativne, na –0,7 posto prema HIPC-u, odnosno –0,6 posto prema IPC-u.
To pokazuje da glavni inflatorni pritisak trenutačno ne dolazi iz svih sektora, nego gotovo isključivo iz energetskog udara.
Plenković: “Vidimo posljedice vanjskog šoka”
Premijer Andrej Plenković rast inflacije izravno je povezao s globalnim poremećajima i poskupljenjem energenata.
“Rast cijena energije odgovoran je za gotovo polovicu rasta inflacije u travnju. Da se cijene energenata nisu mijenjale, stopa inflacije bila bi oko 3 posto.
Vidimo posljedice vanjskog šoka i zatvaranja Hormuškog tjesnaca, ne samo u Hrvatskoj nego i u drugim članicama Europske unije. Šesnaest država članica bilježi ubrzavanje inflacije”, rekao je Plenković.
Dodao je kako očekuje da bi smirivanje stanja na Bliskom istoku moglo dovesti do stabilizacije cijena naftnih derivata i slabljenja inflatornih pritisaka.
Vlada najavljuje nastavak mjera za zaštitu građana
Premijer je naglasio da cijene hrane i pića nisu rasle na mjesečnoj razini, istaknuvši važnost državnih mjera.
“Mjerama ćemo nastojati ublažiti utjecaj energetske krize na kućanstva. Poruka je svim akterima da učine napor da se što manje cijene preliju na građane i gospodarske subjekte koji nisu izravno vezani s ovom krizom”, zaključio je premijer.
