Ruski predsjednik Vladimir Putin ponovno je javno iznio ideju o uspostavi “sigurnosne tampon-zone” uz granicu s Ukrajinom, što vlasti u Kijevu tumače kao daljnji znak eskalacije i izostanak volje za pregovorima. Tema je aktualizirana 22. svibnja tijekom Putinova sastanka s vrhom ruskog vojnog i sigurnosnog aparata.
Putin je tada poručio da je Moskva “donijela odluku o stvaranju potrebne sigurnosne tampon-zone” kako bi se zaštitila pogranična područja. Prema njegovim riječima, ruske snage neutraliziraju ključne točke neprijatelja kako bi pripremile teren. Naknadno su ruski državni mediji objavili kako se plan odnosi na regije Brjansk, Kursk i Belgorod, koje graniče s ukrajinskim oblastima Černihiv, Sumi i Harkiv.
U međuvremenu, Dmitrij Medvedev, bivši ruski predsjednik i sadašnji zamjenik predsjednika Vijeća sigurnosti, otišao je korak dalje. Objavio je video u kojem je gotovo cijela Ukrajina prikazana kao potencijalna tampon-zona, uz poruku: “Ako Zapad nastavi pomagati Ukrajini, tampon-zona mogla bi izgledati ovako.”
U sljedećoj objavi Medvedev je ustvrdio da je zona potrebna kako bi se zaštitio Belgorod od zapadnog oružja poput Storm Shadow projektila dometa 250 km. “Drugim riječima, Rusija mora biti prisutna barem 550 kilometara u dubinu, plus dodatnih 70 do 100 kilometara radi sigurnosti,” dodao je.
ISW: Rusiji bi za provedbu tog plana trebalo 91 godinu
Institut za proučavanje rata (ISW) procjenjuje da bi zona obuhvatila preko 587.000 km² ukrajinskog teritorija, a uz trenutni tempo napredovanja – oko 14,3 km² dnevno – Rusiji bi trebalo gotovo stoljeće da ga zauzme.
Ukrajina: Putin ne želi mir
Ukrajinske vlasti tumače Putinove izjave kao pokušaj pripreme za novu fazu sukoba. Posebno ih zabrinjava trenutak u kojem se izjava dogodila – dok ruske snage napreduju prema Harkivu.
Istodobno, granična područja poput Sumske oblasti sve su češće meta ruskih zračnih napada, bespilotnih letjelica i artiljerije. Ukrajinska sigurnosna služba upozorava da je više od 52.000 ljudi evakuirano, a među pogođenim ciljevima su i civilni autobusi.
Prošireni plan zone: od Harkiva do Odese
Neki ruski dužnosnici, poput generala Viktora Soboleva, sugeriraju da tampon-zona ne bi trebala obuhvaćati samo pogranične regije, već i Dnjipropetrovsku, Mikolajivsku i Odesku oblast.
“Zona mora spriječiti domet oružja poput HIMARS sustava. Ona bi uključivala i novoanektirane teritorije poput Zaporižja i Hersona,” rekao je Sobolev.
Ukrajinska reakcija
Ukrajinski dužnosnici oštro su reagirali. Glasnogovornik MVP-a Heorhii Tykhyi izjavio je da, ako već treba postojati tampon-zona, onda bi trebala biti uspostavljena unutar Rusije.
Andrij Sibiha, zamjenik ministra vanjskih poslova, naglasio je kako Putin otvoreno odustaje od diplomacije. “Dok međunarodna zajednica traži rješenja, Putin ponovno bira oružje. Svijet mora pojačati pritisak,” poručio je.
Analiza terena: bez značajnih pomaka
Zapadni izvori navode kako, unatoč retorici, ruske snage nisu ostvarile značajan teritorijalni napredak. Od siječnja 2025. osvojeno je tek 0,15% ukrajinskog teritorija, a tempo ofenzive usporio je s 125 km² tjedno na samo 41 km².
