Broj slučajeva raka debelog crijeva u porastu je među mlađim osobama, a stručnjaci upozoravaju da je važno na vrijeme prepoznati simptome i promijeniti životne navike.
Prema podacima australske znanstvenice Suzanne Mahady, u Australiji se godišnje dijagnosticira više od 15.000 slučajeva raka debelog crijeva, što ga čini četvrtim najčešćim oblikom raka u toj zemlji. Riječ je i o drugom najčešćem uzroku smrti povezane s rakom.
Mahady ističe zabrinjavajući trend: sve više oboljelih je mlađe od 50 godina, a Australija bilježi jedan od najviših postotaka tih slučajeva u svijetu.
“Naše istraživanje pokazuje konstantan porast raka debelog i završnog crijeva kod mlađih odraslih osoba između 1982. i 2014. godine. Novi podaci do 2020. potvrđuju nastavak tog trenda. Ljudi rođeni 1990-ih imaju dvostruko do trostruko veći rizik od obolijevanja u usporedbi s onima rođenima 1950-ih”, navodi Mahady za Science Alert.
Slične tendencije bilježe i brojne druge zemlje, a stručnjaci sve više ističu važnost prevencije i ranog otkrivanja bolesti.
Simptomi na koje treba obratiti pažnju
Mahady naglašava da je ključno reagirati na sve neuobičajene promjene:
- – pojava krvi u stolici,
- – promjena u ritmu pražnjenja crijeva,
- – bolovi u trbuhu,
- – neobjašnjiv gubitak težine.
“Ne ignorirajte znakove, čak i ako ste mlađi od 50 godina. Pravovremeni pregled može spasiti život”, dodaje Mahady.
Od 2024. godine, osobe između 45 i 49 godina u Australiji mogu same zatražiti komplet za testiranje koji se inače automatski šalje od 50. godine života svake dvije godine.
Uzroci još nisu potpuno jasni
Točan razlog porasta oboljenja u mlađoj populaciji još nije poznat, ali znanstvenici ističu moguće faktore:
- – nepravilna prehrana,
- – sjedilački način života,
- – pretilost,
- – povećana konzumacija crvenog i procesiranog mesa.
“Iako postoje indicije da prehrana i način života igraju ulogu, potrebno je više istraživanja kako bi se utvrdile konkretne veze”, zaključuje Mahady.
Zaključak
Rak debelog crijeva više nije bolest koja pogađa isključivo starije. Rano prepoznavanje simptoma, preventivni pregledi i zdravije životne navike ključni su za smanjenje rizika i pravovremeno liječenje.
