Masovne migracije i integracija stranaca sve više oblikuju demografsku i radnu strukturu Hrvatske, upozorava demograf Tado Jurić s Hrvatskog katoličkog sveučilišta. U analizi provedenoj za Hinu, Jurić istaknuto navodi kako će veliki broj stranih radnika, ratnih izbjeglica iz Ukrajine i tražitelja azila značajno utjecati na hrvatsko društvo, ali i ekonomiju u narednim godinama.
Prema podacima, u Hrvatskoj trenutačno boravi 26.400 ukrajinskih izbjeglica pod privremenom zaštitom i oko 68.000 tražitelja azila. Velika većina, prema Jurićevom istraživanju, ne planira povratak. Čak 69% Ukrajinaca i 81% azilanata vidi Hrvatsku kao trajno odredište.
„Pogrešno je vjerovati da su svi došli samo privremeno. Velik broj njih ima ozbiljne planove za ostanak, a čak 96% Ukrajinaca i 95% tražitelja azila zatražilo bi hrvatsko državljanstvo kada bi imali uvjete za to“, navodi Jurić.
Na hrvatsko tržište rada potencijalno dolazi 110.000 novih radnika, ali se i dalje ne zna koliko ih je zaista zaposleno. Istraživanje je pokazalo kako oko 8000 Ukrajinaca trenutno radi u Hrvatskoj, dok su uvjeti smještaja generalno zadovoljavajući. Većina izbjeglica živi u pojedinačnom smještaju, a u privatnim stanovima nalazi se više od 20.800 osoba.
Demantira se i česti mit da su ukrajinski izbjeglice imućne i da u Hrvatsku dolaze uglavnom muškarci. Statistika pokazuje: samo 17% čine muškarci, dok su polovica žene, a trećinu čine djeca.
Situacija s tražiteljima azila iz drugih zemalja je bitno drugačija. Uglavnom su smješteni u prihvatnim centrima, a dvije trećine su muškarci. Najveći broj ispitanih dolazi iz zemalja poput Afganistana, Irana, DR Konga, Burundija, Bangladeša, Iraka i Rusije. Samo u 2023. godini 20.000 Afganistanaca zatražilo je azil u Hrvatskoj.
EU propisi nalažu da se azil rješava u prvoj zemlji ulaska, što znači da Hrvatska može biti obvezna prihvatiti tražitelje azila koji su nastavili put dalje u EU. Njemačka planira vratiti 17.000 azilanata u Hrvatsku, što dodatno opterećuje domaći sustav azila. Ako Hrvatska odbije prijem, slijede financijske kazne od 20.000 eura po osobi.
Kultura, jezik i integracija Razlike u percepciji kvalitete života također su značajne. Više od 70% Ukrajinaca smatra da je život u Hrvatskoj sličan onome u domovini, dok 89% tražitelja azila tvrdi da postoji velika razlika. To ukazuje na kulturološki jaz, koji otežava prilagodbu za osobe iz daljih zemalja.
Želja za ostankom je izražena, ali istovremeno postoje problemi s administracijom, zapošljavanjem i prepoznavanjem kvalifikacija. Ukrajinci navode probleme s nostrifikacijom diplome, dok tražitelji azila čestokrat ne mogu do posla zbog sporih procedura.
Zabrinjava i pojava izrabljivanja na radu. Jurić istaknuto spominje da 14% Ukrajinaca i 33% tražitelja azila osjeća da su bili iskorišteni na radnom mjestu.
Ispitanici imaju poruke za Vladu RH: ubrzajte postupke dobivanja državljanstva, olakšajte radne dozvole, povećajte mjesečne naknade za najranjivije. Jedna izbjeglica iz Ukrajine izjavila je: “Čim sam stigla u Hrvatsku, život mi se promijenio. Upoznala sam partnera, planiramo obitelj i ostanak.”
Integracija traži ulaganja Njemačka izdvaja 5000 eura po osobi za integraciju stranaca, dok je hrvatski iznos tek 75 centi. Hrvatski vaučerski sustav nudi 70 sati brzog tečaja jezika, dok se u Njemačkoj predviđa 800 sati. Od 200.000 stranih radnika, u jezični program se dosad uključilo samo 120 osoba.
Procjenjuje se da bi kvalitetna integracija imigranata Hrvatsku koštala 600 milijuna eura, što je gotovo vrijednost jednog Pelješkog mosta, navodi Jurić.
Najbrži rast useljenika u EU Prema Juriću, Hrvatska bilježi najbrži rast broja useljenika iz trećih zemalja u cijeloj Europskoj uniji. Dok u Sloveniji radnike s drugih kontinenata čini tri posto, u Hrvatskoj je ta brojka čak 50%. Po glavi stanovnika, uvozimo 25 puta više radnika iz trećih zemalja od Njemačke.
“Migracije će nepovratno promijeniti Hrvatsku. Već za deset godina, novi sugrađani imat će pravo glasa i postati punopravni dio društva“, zaključuje Tado Jurić.
