Tijekom potrage za rijetkom kolosalnom lignjom (Mesonychoteuthis hamiltoni) u vodama oko Antarktike, morski biolog Matthew Malrenan došao je do uznemirujućeg otkrića koje bi moglo imati ozbiljne posljedice za osjetljivi polarni ekosustav.
Na snimkama podmorja koje je zabilježio tijekom ekspedicije 2023. godine, uočeno je područje morskog dna gotovo bez ikakva života, ispresijecano dubokim brazdama. Snimke su izazvale uzbunu među znanstvenicima te su objavljene u stručnom časopisu Frontiers in Conservation Science kao prvi video dokazi ovakve vrste štete u antarktičkom podmorju.
“Jasno je vidljiva granica između zdravog, živopisnog morskog svijeta i dijela koji je izrovan i uništen“, izjavio je Malrenan, osnivač neprofitne udruge za zaštitu oceana “Colossal”.
Antarktika skriva bogatstvo života – ali ispod površine
U vodama oko Antarktike živi oko 4.000 morskih vrsta, a gotovo 90 % njih ne postoji nigdje drugdje na svijetu. Iako turisti uglavnom dolaze zbog pingvina, tuljana i kitova, prava biološka raznolikost nalazi se ispod razine mora.
“Organizmi poput divovskih spuženjaka nalik vulkanima iznimno su osjetljivi i mogu živjeti stotinama godina. Takve primjerke zatekli smo upravo uz oštećeni dio dna”, dodao je biolog.
Potvrda strahova
Nakon što je pregledao snimke, Malrenan ih je podijelio s dr. Sally Watson, stručnjakinjom za geofiziku mora iz Nacionalnog instituta za vodu i atmosferska istraživanja Novog Zelanda. Watson je potvrdila da su brazde na dnu tipičan trag povlačenja sidara i lanaca, što ukazuje na ljudski utjecaj.
“Snaga lanaca koji se vuku po dnu uništava život. Dok sidro može smrskati organizme na koje padne, lanac razara cijela staništa”, objašnjava se u izvješću.
Rastuća prijetnja turizma
Zabrinjavajuće je što se ovi nalazi pojavljuju u vrijeme kada turizam na Antarktici bilježi nagli porast. Prognoze pokazuju da bi do 2033./34. broj turista mogao narasti na čak 452.000 godišnje, što predstavlja ozbiljan izazov za očuvanje podmorskih ekosustava, uz postojeću prisutnost ribarskih i istraživačkih brodova.
Sidrenje – tihi razarač morskog dna
“Sidreni lanci su drugi najveći uzrok šteta na morskom dnu, odmah nakon industrijskog ribolova”, upozorava dr. Watson. U tropskim regijama, poput Velikog koraljnog grebena, taj problem se već aktivno istražuje, no Antarktika ostaje nedovoljno zaštićena.
Tijekom ekspedicije Malrenan je proučavao 36 lokacija duž Antarktičkog poluotoka. Oštećenja su zabilježena na jednoj lokaciji – Yankee Harbouru. Ipak, znanstvenici upozoravaju da ovo nije izoliran slučaj.
“Jedan dokaz može biti dovoljan za promjenu. Ne smijemo čekati da bude prekasno”, poručuju stručnjaci.
Poziv na hitnu akciju
Znanstvena zajednica poziva na uvođenje strožih propisa, preciznu evidenciju sidrenja i odgovorniji pristup ovom osjetljivom ekosustavu. Antarktika možda izgleda udaljeno i netaknuto, no njezina podvodna bogatstva već sada pokazuju znakove oštećenja.
