Za tri dana stupa na snagu novi Zakon o mirovinskom osiguranju, čija je glavna misija povećanje prosječne mirovine sa sadašnjih 645 na najmanje 800 eura do kraja aktualnog mandata. No, iza tog cilja stoji niz mjera koje će mnogim umirovljenicima odmah promijeniti svakodnevicu.
Zakon je izglasan u Saboru s 82 glasa za i 34 suzdržana, a ključne promjene uključuju novu formulu usklađivanja, trajni godišnji dodatak, ukidanje penalizacije, kao i radne benefite za posebne skupine umirovljenika.
Nova formula usklađivanja: Povlašteni omjer 85:15
Umjesto dosadašnjeg mehanizma, mirovine će se sada usklađivati prema omjeru 85 posto prema indeksu potrošačkih cijena i 15 posto prema rastu prosječnih bruto plaća – što je u korist korisnika jer više prati stvarnu inflaciju.
Uvođenje trajnog godišnjeg dodatka – popularno nazvanog 13. mirovina
Ova nova mjera povezana je sa stažom – iznos dodatka odredit će Vlada u listopadu, a potom će se množiti s godinama staža korisnika. Tako bi, primjerice, netko s 40 godina staža mogao računati na znatno veći iznos od nekoga s 20.
Dvostruki roditeljski staž za majke
Dosadašnji bonus od 6 mjeseci po djetetu sada se povećava na 12 mjeseci za svako rođeno ili posvojeno dijete, što može znatno utjecati na konačni izračun mirovine, osobito za žene s više djece.
Ukidanje penalizacije od 2026.
Od 1. siječnja 2026., osobe koje uđu u mirovinu s navršenih 70 godina više neće imati umanjenu mirovinu zbog ranijeg povlačenja. Prosječno povećanje iznosit će oko 60 eura, što predstavlja značajan financijski pomak.
Rad uz mirovinu – puni radni odnos uz pola mirovine
Zakon omogućuje rad u punom radnom vremenu uz isplatu 50% mirovine, dok obrtnici nakon 65. godine mogu primati 50% mirovine bez prestanka rada.
Radna prava i benefiti za posebne kategorije
Korisnici invalidskih mirovina dobivaju mogućnost rada do 3,5 sata dnevno, čime se izjednačavaju s hrvatskim braniteljima. Osobama koje skrbe o ratnim vojnim invalidima, roditeljima njegovateljima i tradicionalnim udomiteljima omogućava se pravo na 50% mirovine od 65. godine, uz zadržavanje postojećeg statusa.
Za one koji su udomitelji više od deset godina, zakon sada predviđa dodatnih 12 mjeseci mirovinskog staža.
Bonusi za kasnije umirovljenje
Zakon uvodi novu bonifikaciju koja se više ne temelji na stažu, već isključivo na dobi. Tako će svi koji ostanu dulje u svijetu rada imati proporcionalno veće bonuse, neovisno o prethodnoj radnoj povijesti.
Povećanje najnižih i invalidskih mirovina
Najniže mirovine rast će za oko 3%, a invalidske u prosjeku za 75 eura, što će najosjetljivijim skupinama građana pružiti dodatnu sigurnost.
Politički prijepori u Saboru
Nisu svi zadovoljni usvojenim izmjenama. SDP je predložio da se za usklađivanje koristi 100% povoljnijeg indeksa, no prijedlog nije prošao. Sabina Glasovac upozorila je da “Vladi rast brojeva služi za PR, dok standard umirovljenika pada, osobito u inflatornim godinama”.
S druge strane, HDZ-ova zastupnica Majda Burić istaknula je kako se zakon nadovezuje na planiranu politiku podizanja prosječne mirovine na 800 eura, a dodatno vrednuje rad tradicionalnih udomitelja.
Zašto je ovo važno?
Ove promjene, koje na snagu stupaju već 1. srpnja, predstavljaju najveću modernizaciju sustava u posljednjem desetljeću. Iako dio opozicije upozorava na propuste i nedovoljno agresivne mjere, nema sumnje da će novi zakon konkretno utjecati na primanja tisuća korisnika, od obitelji, preko radno aktivnih umirovljenika, do osoba s invaliditetom.
