Od 1. siječnja 2026. u Hrvatskoj stupa na snagu važna novost u mirovinskom sustavu – umirovljenici će imati pravo na rad u punom radnom vremenu, uz zadržavanje 50 posto mirovine. To je predviđeno novim Zakonom o mirovinskom osiguranju koji je nedavno izglasao Hrvatski sabor, a očekuje se da će ovu mogućnost iskoristiti više od 8800 građana starijih od 65 godina.
Ova mjera označava značajan iskorak u fleksibilizaciji tržišta rada i otvara nova vrata za starije osobe koje žele nastaviti biti aktivne i dodatno povećati svoje prihode, dok istovremeno koriste prava iz mirovinskog sustava.
Raste interes za rad u mirovini
Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), sve je veći broj umirovljenika koji već sada rade do pola radnog vremena. Krajem svibnja 2024. tu mogućnost je koristilo 36.106 osoba, dok je godinu prije to činilo 31.028 umirovljenika. Jasno je da interes stalno raste, a reforma otvara dodatne opcije.
Umirovljenici se najčešće zapošljavaju u sektorima kao što su:
- trgovina na veliko i malo,
- popravak vozila i motocikala,
- prerađivačka industrija,
- građevinarstvo,
- usluge smještaja i ugostiteljstva,
- zdravstvo i socijalna skrb.
Najviše zaposlenih umirovljenika trenutno je u Zagrebu (10.171 osoba), zatim slijede Splitsko-dalmatinska županija (4005), te Primorsko-goranska, Istarska i Zagrebačka županija.
Zanimljivo je i da među zaposlenim umirovljenicima ima znatno više muškaraca (23.349) nego žena (12.757).
Prosječna mirovina i radni staž
Prosječna neto mirovina u svibnju 2024. iznosila je 644,69 eura, dok je udio u prosječnoj plaći u travnju bio 44,8 posto. Prosječni mirovinski staž pri odlasku u mirovinu bio je 31 godina, što pokazuje dugotrajnu radnu aktivnost većine korisnika.
Broj radno aktivnih umirovljenika i dalje će rasti
Prema procjenama Ministarstva rada i socijalne politike, uvođenje pune radne satnice od 2026. dovest će do naglog povećanja zaposlenih umirovljenika. Do 2028. očekuje se da će ih biti više od 53.000, a dodatnih 6000 građana starijih od 65 nastavit će obavljati obrtničke djelatnosti uz isplatu pola mirovine.
Zakon donosi i druge pogodnosti
Osim proširenja prava na rad, zakon predviđa i povećanje invalidskih mirovina za 10 posto, kao i ukidanje penalizacije za korisnike prijevremene starosne mirovine koji su navršili 70 godina. Također, osobe s potpunim gubitkom radne sposobnosti moći će raditi do 3,5 sata dnevno.
Primjena zakona odgođena je do 2026. zbog potrebe za prilagodbom sustava HZMO-a, a procjenjuje se da će ove mjere imati financijski učinak od gotovo dvije milijarde eura do kraja aktualnog mandata Vlade.
Zakonske promjene – korak prema pravednijem sustavu
| Mjera | Primjena |
|---|---|
| Puni radni odnos uz pola mirovine | Od 1.1.2026. |
| Povećanje invalidskih mirovina | +10 % |
| Ukidanje penalizacije s 70 godina | Od 2026. |
| Rad do 3,5 sata uz invalidsku mirovinu | Omogućeno zakonom |
| Procijenjeni učinak mjera | 2 milijarde eura |
Aktivni i nakon 65. – uz zadržavanje prava
Nova pravila mijenjaju način na koji društvo gleda na radnu aktivnost u starijoj dobi. Umirovljenici će uskoro moći ravnopravno sudjelovati na tržištu rada, zadržavajući pritom sigurnost koju nudi mirovinski sustav. Ove mjere signaliziraju promjene koje idu u korist starijim građanima, ali i samom gospodarstvu koje sve više ovisi o iskustvu i znanju starijih radnika.
