Val prosvjeda u Srbiji, koji ne jenjava mjesecima, ponovno je došao u fokus međunarodne javnosti. Njemački mediji, u svojim izvještajima, ne kriju zabrinutost – situaciju na ulicama Beograda i drugih gradova opisuju kao potencijalno eksplozivnu, dok predsjednika Aleksandra Vučića optužuju za pojačanu represiju i izbjegavanje političkog rješenja kroz izbore.
Prema pisanju njemačkog BILDA, stanje je “kao na rubu građanskog rata”. Redovi specijalne policije, suzavac, šok bombe, brojne uhitbe i ozlijeđeni građani, prizori su koji su obišli europske i svjetske medije. Dok su prosvjednici izlazili na ulice na Vidovdan, predsjednik Vučić objavljuje fotografije sa šahovske partije na Instagramu, što su mnogi protumačili kao demonstraciju političke hladnoće.
Njemački Neue Zürcher Zeitung tvrdi kako predsjednik Srbije ne želi nove izbore jer se boji gubitka podrške, a to, kako navode, potvrđuje i sve agresivniji odgovor vlasti na ulične prosvjede koje u velikoj mjeri predvode studenti.
Frankfurter Allgemeine Zeitung podsjeća da je Vučić ranije koristio izvanredne izbore kao alat za učvršćivanje moći, no ovaj put to izbjegava. Smatraju da je odbijanje izbora znak slabosti, ali i priznanje da se situacija na terenu mijenja – na štetu vlasti.
Kako piše FAZ, Vučić se nada da će prosvjedni pokret izgubiti snagu do redovitih izbora, računajući pritom na unutarnje podjele između liberalnih i nacionalističkih frakcija unutar pokreta.
Neue Zürcher Zeitung ide korak dalje, optužujući Vučića da koristi teorije zavjere o inozemnom upravljanju prosvjedima i planiranju “državnog udara” kao opravdanje za policijsku represiju. Iako nasilje zasad ostaje relativno ograničeno, analitičari smatraju da bi agresivniji potezi vlasti mogli dodatno polarizirati društvo.
Zabrinjava i porast nacionalističke retorike unutar dijela prosvjednika – uz pozive na “povrat Kosova” i isticanje vladike Nikolaja Velimirovića, što bi moglo izazvati napetosti s onim dijelom građana koji se zalaže za otvoreno, demokratsko i sekularno društvo.
Osim političkih napetosti, akademska zajednica također osjeća posljedice. Nakon više od pola godine blokada fakulteta, pojavljuju se inicijative profesora i studenata za povratak redovnoj nastavi, no unutar samog pokreta još nema konsenzusa o daljnjoj strategiji.
Kako navodi Deutsche Welle, studentski pokret je strukturiran po načelima izravne demokracije, što usporava donošenje odluka, ali ga čini otpornim na političke manipulacije. Ta organizacija stoji u oštroj suprotnosti s centraliziranim modelom vlasti koji provodi Vučić.
