Wikipedia je nedavno objavila ažuriranu listu najposjećenijih koncertnih događaja, što je prouzročilo pravi cirkus među korisnicima. Posebno je zaintrigirao slučaj Marka Perkovića Thompsona, koji je nakratko zauzeo prvo mjesto, samo da bi ga netko – uz provokativne dopune i izmjene brojki – ponovno srušio.
Što se točno dogodilo?
Prema izmjenama na Wikipediji, Thompson je nekoliko sati nosio titulu najposjećenijeg koncerta – nakon što je prema jednom unosu na listi bilo zabilježeno čak 450 000 ljudi, a potom i nevjerojatan broj od 1 000 000! Pojavila se i verzija s 230 000 posjetitelja – što označava potpunu zbrku u brojevima.
Koji su bili dosadašnji rekorderi?
Prije ovog kaotičnog perioda na vrhu su se nalazili:
- – Vasco Rossi, čiji koncert je imao oko 225 000 gledatelja,
- – Japanski Glay,
- – I Paul McCartney, koji je 1990. nastupao na Maracanã stadionu pred oko 184 000 ljudi.
No, u nekoliko sati – Thompson je, kako se činilo, gotovo preskočio sve njih.
Kontroverza i vandalizam: “fašist”, “Rvatina” i Thompsonova meta
Uz brojke su se pojavile i pogrdne poruke: uz imen Thompsona mjesto su našli komentari poput “fašist” i “Rvatina”. Ta vrsta neprimjerenog unosa – koji očigledno krši pravila neutralnosti – uskoro je izbrisana, no dovoljno da se podigne puno prašine.
Kako Wikipedia regulira ovakve promjene?
Wikipedia kao najveća internetska enciklopedija omogućuje uređivanje sadržaja svima, čak i anonimno. Struktura za provjeru i moderaciju trebala bi spriječiti neprovjerene i uvredljive podatke, ali sustav uglavnom ovisi o zajednici da brzo reagira i ukloni vandalizam.
Slučaj s Thompsonom tipičan je primjer tzv. “ratova izmjena” – kada se različiti korisnici izmjenjuju unose, popunjavaju ili brišu bez konzistentne provjere.
Zašto je ovo važno?
- – Pouzdanost podataka: Ako je jedan koncert imao milijun posjetitelja, to se mora potvrditi iz više izvora – ne samo neimenovanih unosa.
- – Reputacija Wikipedije kao slobodnog, ali pouzdanog izvora – dovedena je u pitanje jer ovakve manipulacije zbunjuju čitatelje.
- – Društveni refleks – korisnici reagiraju brzo na neprimjeren sadržaj, što pokazuje visoku razinu angažmana zajednice.
