Provedba inkluzivnog dodatka, koji bi trebao olakšati život osobama s invaliditetom, suočava se s ozbiljnim zastojima. Zastupnik Ivan Baksa (NPS) upozorio je u Saboru kako je administracija dodatno usporila proces zbog pogrešne procjene potrebnih sredstava, dok iz nadležnog ministarstva uvjeravaju da će se, ako zatreba, pronaći dodatna sredstva.
Prema njegovim riječima, očekivanja o broju korisnika i troškovima značajno su podcijenjena, zbog čega se sustav sada tiho povlači – bez zakonskih izmjena, ali s promjenama koje pogađaju upravo one najranjivije.
Neformalna “kočnica” iznutra?
Prema neslužbenim informacijama, centri za socijalnu skrb primili su interne naputke da usporavaju donošenje novih rješenja, dok se vještake potiče na strožu procjenu. Time se, tvrdi Baksa, umjetno smanjuje broj korisnika, i to bez ikakvih izmjena u zakonu.
“To znači da će novi korisnici biti u lošijem položaju u odnosu na one koji su već ostvarili pravo. Umjesto da pomognu, institucije traže gdje mogu uštedjeti,” upozorio je.
Procjene kažu da je za oko 200.000 već priznatih prava potrebno 735 milijuna eura godišnje, a planirano je tek 562,8 milijuna. Razlika od 173 milijuna ne uključuje još 120.000 građana koji i dalje čekaju na rješenje, što bi ukupni trošak moglo pogurati preko milijardu eura godišnje.
Ministarstvo: Nema administrativne blokade
Ministarstvo rada nije komentiralo procjene o broju korisnika i financijama, ali su za Hinu potvrdili da HZSR ima osigurana sredstva za redovne isplate te da će se eventualna potreba pokriti unutar proračuna.
“Zastoji koji se događaju nisu rezultat svjesne odgode, već velikog broja zahtjeva i složenosti obrade,” poručili su.
Dodaju kako se sustav nastavlja odvijati prema utvrđenim pravilima, a inkluzivni dodatak isplaćuje se u skladu s postojećim praksama.
Udruge na terenu: Stvarnost je drugačija
Udruga “Sjena”, koja okuplja roditelje i osobe s invaliditetom, već mjesecima upozorava da praksa nije u skladu s deklaracijama. Naime, korisnici često čekaju na rješenja i po nekoliko mjeseci, a i nakon što dobiju pozitivno rješenje, novac kasni.
“Jasno je da se nešto mijenja u pristupu – postaje restriktivniji i sve više ljudi ostaje bez prava,” istaknuli su iz udruge.
Posebno upozoravaju na tragične slučajeve – teško bolesni i onkološki pacijenti koji ne dočekaju ni rješenje ni isplatu. Njihove obitelji ostaju bez podrške, a država šuti.
“Na niz ozbiljnih pitanja ministar Piletić još uvijek nije odgovorio. Nadamo se da će mu savjest to uskoro dopustiti jer ovo nisu samo brojke i obrasci, već životi ljudi,” poručili su iz “Sjene”.
S obzirom na broj zahtjeva, očiglednu preopterećenost sustava, ali i tihe upute s vrha, jasno je da provedba inkluzivnog dodatka ne ide prema planu. Administrativne greške, nedostatak kapaciteta i neadekvatna priprema sustava sada dolaze na naplatu – ali ne državnoj blagajni, već ljudima koji se svakodnevno bore za dostojanstven život.
