Prema novim podatcima Ministarstva unutarnjih poslova, od početka 2025. do kraja lipnja u Hrvatskoj je izdano 99 118 dozvola za boravak i rad državljanima iz trećih zemalja.
Na početku godine najveći je udio stranih radnika bio u graditeljstvu, da bi s dolaskom toplijeg perioda i jačanjem turističke sezone u travnju prevladala zapošljavanja u turizmu i ugostiteljstvu.
Raspodjela po sektorima:
- – Turizam i ugostiteljstvo: 35 558
- – Graditeljstvo: 28 352
- – Industrija: 12 416
- – Promet i veze: 7 090
- – Trgovina: 5 045
U lipnju je u turizmu zabilježeno 7 717 novih zapošljavanja – gotovo 1 500 više nego u svibnju, pokazuju službeni podaci.
Sezonski radnici – većina na Jadranu
Od ukupno 99 118 stranih radnika, njih 12 541 ima sezonsku dozvolu, a čak 11 574 rade u turizmu i ugostiteljstvu.
Šokantan je podatak da je 96 % sezonaca zaposleno u primorskim županijama:
Splitsko‑dalmatinska – 2 585, Istarska – 2 432, Primorsko‑goranska – 2 048. U međuvremenu, kontinentalna Hrvatska broji tek stotinjak sezonskih radnika: Osječko‑baranjska – 162, Zagreb/Zagrebačka – 132, dok se u npr. Požeško‑slavonskoj županiji zapošljava samo četvero sezonaca.
Odakle stižu strani radnici? – TOP 10 zemalja
U strukturi od 99 118 radnika, čak 90 % dolazi iz samo deset zemalja, od kojih ih šestorica dolazi izvan EU:
| Redni broj | Zemlja | Broj radnika |
|---|---|---|
| 1 | Nepal | 19 207 |
| 2 | BiH | 18 117 |
| 3 | Srbija | 15 214 |
| 4 | Filipini | 9 286 |
| 5 | Indija | 9 060 |
| 6 | Sjeverna Makedonija | 7 640 |
| 7 | Kosovo | 3 314 |
| 8 | Egipat | 3 112 |
| 9 | Uzbekistan | 2 898 |
| 10 | Bangladeš | 1 865 |
Četiri od ovih zemalja – Indija, Bangladeš, Filipini i Egipat – spadaju među 20 najmnogoljudnijih na svijetu.
Relativni udjeli – mala brojka, veliki utjecaj
Analiza broja zaposlenih u odnosu na ukupan broj stanovnika daje zanimljive zaključke:
- – Od 1,4 milijarde Indijaca u Hrvatskoj radi samo 0,0006 %
- – Od 171,5 milijuna Bangladežana – 0,001 %
- – Nasuprot tome, kod naših susjeda situacija je drukčija:
- – BiH: 0,56 % njezinih stanovnika radi u Hrvatskoj
- – Sjeverna Makedonija: 0,41 %
- – Srbija: 0,22 %
Zaključak: Hrvatska se, s gotovo 100 000 stranih radnika, oslanja na diverzificiranu radnu snagu – od graditeljstva do turizma – pri čemu Nepal, BiH i Srbija predvode listu. Relativni udjeli pokazuju nejednak pristup tržištu rada: jug Europe na Jadranu koristi sezonce u masovnijim razmjerima, dok Hrvatska iz Azije ima mali, ali važan udjel.
