Tijekom saborske rasprave održane u srijedu, zastupnica Mosta Marija Selak Raspudić uputila je otvorenu kritiku predsjednici Nove ljevice Ivani Kekin, zbog dijela stranačkog programa u kojem se spominje pojam “mit o Domovinskom ratu”.
“Kolegice Kekin, što bi se moglo promijeniti? Recimo da u dokumentima vaše stranke, vašem programu, više ne piše da je Domovinski rat zasnovan na mitu. Dakle, onaj rat na kojem se temelji naša država”, rekla je Selak Raspudić s govornice.
“Bilo bi dobro da barem taj temelj državnosti priznate u vašim službenim dokumentima”, dodala je.
Nakon govora, Selak Raspudić objavila je isječak izlaganja na svom Facebook profilu, uz pitanje:
“Znate li koja politička stranka u svom programu tvrdi da je Domovinski rat obični mit?”
Njezin nastup brzo je izazvao reakcije i komentare na društvenim mrežama, otvarajući novu raspravu o političkom narativu vezanom uz Domovinski rat, koji već desetljećima zauzima središnje mjesto u hrvatskom identitetu.
U službenom programu Nove ljevice, među ostalim se navodi da je:
“Mit o Domovinskom ratu predominantan i u sigurnosnim politikama.”
Također, dokument ističe kako i dalje postoji “napredovanje kroz političku podobnost te nagrađivanje na temelju zasluga iz Domovinskog rata.”
Ivana Kekin članica je Nove ljevice od 2016. godine, a funkciju predsjednice stranke obnaša od 2020. Stranka je dio šireg progresivnog političkog spektra, a program često ističe kritiku militarizacije, političke podobnosti i ideoloških mitova u javnim politikama.
Premda se fraza “mit o Domovinskom ratu” može tumačiti u više smjerova, dio političke javnosti ovakav izraz doživljava kao relativizaciju uloge Domovinskog rata u stvaranju hrvatske države, što je bio i povod za istup Selak Raspudić.
Ova izjava otvara pitanja o tome kako političke stranke danas promišljaju noviju hrvatsku povijest, koliko su te poruke usklađene sa službenim narativima i kakve posljedice mogu imati na javnu percepciju nacionalnog identiteta.
U političkom okruženju u kojem povijesna simbolika i interpretacija događaja i dalje snažno utječu na javni diskurs, ovakvi momenti često prerastu iz saborskih klupa u šire političke i društvene rasprave. Upravo to se sada događa.
