Europski parlament u lipnju 2025. podržao je zakonski paket kojim se uvodi obveza mikročipiranja i registracije svih pasa i mačaka – snažan alat u borbi protiv napuštanja i ilegalne trgovine ljubimcima. Predviđeno je 10‑godišnje prilagodbeno razdoblje, a ova uredba donosi i zabrane poput prodaje životinja u pet-shopovima, križanja srodnika i uzgoja s ekstremnim tjelesnim osobinama.
Pozitivna lista kućnih ljubimaca – tko smije čipirati?
Novi okvir najavljuje i tzv. “pozitivnu listu” vrsta dozvoljenih za držanje, čime se želi zaštititi dobrobit životinja i javna sigurnost. Udruge poput Prijatelja životinja pozdravljaju potez, ali ističu kako i u Hrvatskoj, iako je mikročipiranje pasa obavezno već niz godina, praksa još uvijek pati od ozbiljnih propusta.
“Oglasnici su prepuni nekontroliranih uzgoja… drže životinje u lošim uvjetima i objavljuju lažne mikročipove. Nedostaju sustavne inspekcije, stroge kazne i regulacija internetske prodaje,” upozorava Snježana Klopotan Kačevenda iz Prijatelja životinja.
Zašto prije zakonskog roka – Hrvatska se mora pripremiti
Unatoč desetogodišnjem prijelaznom roku, udruga smatra da Hrvatska ne smije čekati te mora što prije prilagoditi nacionalni zakonodavni okvir. Mikročipiranje mačaka omogućit će bržu identifikaciju izgubljenih životinja, smanjenje broja napuštenih te u konačnici – veću odgovornost vlasnika.
Izazov provedbe – nedovoljno nadzora i slobodnožive mačke
Dora Perši iz Udruge Indigo podsjeća da, unatoč obavezama uvedenima 2004. (psa) i 2017. (JISKL), velik broj pasa i dalje živi bez mikročipa. Dodaje da mačke predstavljaju dodatni problem – mnoge su slobodne, bez jasnog vlasništva:
“Postavlja se pitanje tko bi snosio trošak i odgovornost za njihovo mikročipiranje, a postupak hvatanja je logistički i etički složen.”
==========
Udruge upozoravaju: bez jačanja inspekcije, komunalnih redara, veterinara i edukacije – nove norme će ostati samo “prazna slova na papiru”. Model koji ovisi o volonterima nije dugoročno održiv.
Iako je u Hrvatskoj već zabranjena prodaja pasa, mačaka i pitomih vretica u pet-shopovima, stručnjaci smatraju da zabrana treba obuhvatiti i druge vrste. Time bi se reducirala impulzivna kupnja, loši uvjeti i potaknulo udomljavanje iz skloništa.
Konačno, očekuje se da će EU parlament i Vijeće usvojiti zakon do kraja 2025., čime bi se stvorio jedinstveni sustav – ali uspjeh ovisi o nacionalnoj spremnosti i brzoj primjeni.
