Poznata američka sveučilišna institucija Harvard objavila je rezultate opsežne studije koja je trajala čak 30 godina, a njezini zaključci mogli bi biti prekretnica u načinu na koji gledamo na starenje. Istraživanjem koje je obuhvatilo više od 105 tisuća ispitanika, znanstvenici su potvrdili da usvajanje zdravijih prehrambenih navika – čak i u srednjim godinama života – značajno povećava šanse za dugovječnost i očuvano zdravlje u starijoj dobi.
Ova sveobuhvatna analiza, objavljena u prestižnom znanstvenom časopisu Nature Medicine, fokusirala se na dobnu skupinu od 39 do 69 godina, a cilj je bio utvrditi kakav utjecaj način prehrane ima na zdravlje u poznim godinama. Ključni pojam bio je “zdravo starenje”, koje su znanstvenici definirali kao doživljavanje 70. godine bez kroničnih bolesti poput dijabetesa, raka, bolesti srca ili demencije, uz očuvane mentalne, fizičke i kognitivne funkcije.
Sudionici su ocjenjivani prema osam različitih prehrambenih obrazaca, a najveći učinak na zdravo starenje pokazao je takozvani Alternativni indeks zdrave prehrane (AHEI) – sustav koji su upravo razvili znanstvenici s Harvarda. Oni koji su se najdosljednije pridržavali AHEI smjernica imali su 86 posto veću vjerojatnost da će do 70. godine ostati zdravi, a u 75. godini čak 2,2 puta veće izglede za kvalitetan život u usporedbi s onima koji su se najmanje držali tih preporuka.
Prehrambeni uzorci koje AHEI potiče uključuju visok unos voća, povrća, mahunarki, orašastih plodova, cjelovitih žitarica i zdravih masti, poput onih iz maslinova ulja. Dopuštena je i umjerena konzumacija mliječnih proizvoda s niskim udjelom masti. S druge strane, znanstvenici preporučuju izbjegavanje zaslađenih pića, prerađenog i crvenog mesa, transmasnih kiselina te prekomjernog unosa soli, što je sve poznato da štetno utječe na zdravlje, posebno kod starijih osoba.
Autori ističu da je nikad nije kasno za promjene, te da čak i manje prilagodbe u prehrani mogu rezultirati znatnim poboljšanjima. „Prehrambeni obrasci bogati biljnim namirnicama, uz umjereno uključivanje zdravih namirnica životinjskog podrijetla, mogu unaprijediti zdravo starenje i poslužiti kao smjernica za buduće prehrambene preporuke“, stoji u službenom zaključku istraživanja.
Rezultati ove studije važni su ne samo za zdravstvene institucije već i za pojedince koji žele unaprijediti kvalitetu života. U vremenu kada sve više ljudi doživljava visoku starost, ali ne nužno i dobro zdravlje, ovakve znanstvene spoznaje mogle bi značajno promijeniti svakodnevne navike milijuna ljudi diljem svijeta.
