Na nedavnoj konferenciji Stranke umirovljenika (SU) upozoreno je na niz nepravilnosti u izračunu mirovina. Posebno je istaknut problem manjih mirovina nakon priznavanja dodatnog radnog staža, što je na vlastitom primjeru opisao Osječanin Dario Nađ, umirovljeni vojnik i branitelj Domovinskog rata.
Nađ je u mirovini od 2014., kada je otišao u starosnu mirovinu prema posebnim propisima za djelatne vojne osobe. No od 2019. radi na pola radnog vremena, a očekivao je da će mu taj dodatni staž povećati mirovinu. Umjesto toga, tvrdi da bi mu novi izračun mogao smanjiti primanja i do 30 posto.
Mirovina manja, iako radi
Nađ objašnjava da mu je pri pokušaju upisa dodatnog radnog staža u HZMO rečeno kako mu se mirovina ne može ponovno obračunati jer je otišao u mirovinu po posebnim propisima. Štoviše, da bi prema općim propisima imao manja primanja.
“Sa sadašnjih 700 eura, pala bi mi na oko 550 eura. Ako je to po zakonu, onda je taj zakon apsurdan. Vlada poziva ljude da rade dulje, a onda nas koji radimo kažnjavaju”, ističe Nađ.
Bez pomoći institucija
Kao hrvatski branitelj, obratio se i Ministarstvu hrvatskih branitelja, no odgovor je bio da se na njega ne odnosi Zakon o braniteljima, već posebni propisi za djelatne vojne osobe. Slično je prošao i u Ministarstvu rada, gdje su mu kazali da postupaju prema zakonu.
“Pisao sam i političkim strankama. Samo su mi iz Možemo! odgovorili, predlažući da se udružimo i pokušamo izvršiti pritisak na vlast”, kaže Nađ.
Problem i s 13. mirovinom
Dodatni problem, ističe, odnosi se na 13. mirovinu, koja će uskoro biti isplaćena. Budući da mu dodatni staž nije priznat, ni tu neće dobiti iznos koji bi očekivao.
“Šest godina radim, skupio sam tri godine staža i opet ostajem kratkih rukava. Zakoni jednostavno ne prate okolnosti u kojima se mirovine obračunavaju”, objašnjava.
22 godine u vojsci, bez braniteljskog dodatka
Nađ je u vojsci proveo 22 godine, bio je instruktor za protuoklop i otišao u mirovinu sa 33 godine radnog staža. No, nije dobio braniteljski dodatak, a objašnjava da su u njegovoj službi bila posebna pravila.
“Nisam imao ‘braniteljsku mirovinu’ od 1.500 ili 2.000 eura. Nama instruktorima za protuoklop nije bilo dopušteno ići u međunarodne misije, a da jesam, mirovina bi bila barem dvostruko veća”, dodaje.
Dodatni prihod, ali privremeno
Kao dostavljač na pola radnog vremena uspijeva zaraditi oko 350 eura mjesečno, uz napojnice. No, zbog zdravstvenih problema i planirane operacije, strahuje da će i taj prihod izgubiti.
“S time pokrivam režije, a mirovina ostaje za život. Ako ne budem mogao raditi, past ću samo na tih 700 eura, a država mi prijeti da bi i to moglo biti manje”, zaključuje.
Primjer Darija Nađa pokazuje koliko je hrvatski mirovinski sustav kompliciran i neusklađen s današnjim okolnostima. Dok Vlada promovira dulji ostanak u svijetu rada, pojedini umirovljenici – osobito oni iz posebnih kategorija – tvrde da se njihov rad zapravo kažnjava umanjenjem prava.
