Premijer Andrej Plenković jučer je podsjetio kako se od rujna mirovine povećavaju za 6,5 posto, a sadašnja prosječna mirovina od 648 eura do kraja godine trebala bi narasti na 700 eura. Najavio je i cilj da do kraja mandata prosjek dosegne 800 eura.
Ova najava ponovno je otvorila pitanje oporezivanja mirovina, budući da porezni prag iznosi 600 eura. Time sve veći broj umirovljenika ulazi u zonu oporezivanja, iako mnogi smatraju da je taj sustav nepravedan.
Ministar financija Marko Primorac ističe kako je riječ o neuobičajenoj praksi: „Malo je neuobičajena situacija da se na mirovine plaća porez na dohodak. Budući da je porez prihod lokalne samouprave, postavlja se pitanje ima li smisla da nakon što se mirovina isplati, dio odlazi gradovima i općinama kao porezni prihod.“
Predsjednica Sindikata umirovljenika Višnja Stanišić smatra da gradski i općinski proračuni ne bi značajno osjetili ukidanje tog poreza. „Onima koji imaju 800 eura, povećanje će iznositi 40 eura. To i nije mali iznos. Vlada je mogla o tome s nama razgovarati i ranije, ali očito je interes porastao tek sada“, poručila je.
Ekonomist Ljubo Jurčić ide i korak dalje: „Nema nijednog ekonomskog razloga da se mirovine oporezuju jer su one socijalna kategorija. Uvođenje poreza možda je bilo nužno zbog krize, ali sada ga treba postepeno ukidati.“
I dok većina članica EU-a oporezuje mirovine, razlike su velike – od poreznih stopa do brojnih izuzeća. Hrvatska tako ostaje između europske prakse i sve glasnijih zahtjeva za pravednijim rješenjem.
S obzirom na sve veći pritisak sindikata i ekonomista, ali i najave Vlade o rastu mirovina, jasno je da će se rasprava o porezu na mirovine u nadolazećim mjesecima dodatno zaoštriti. Pitanje je samo – hoće li se naći kompromis koji će zadovoljiti i umirovljenike i lokalne proračune.
