Najnovije istraživanje Eurobarometra, koje je proveo Europski parlament, otkriva kako se stav hrvatskih građana prema smjeru u kojem zemlja ide znatno promijenio. Točno polovica ispitanika, 50 posto, smatra da Hrvatska ide u pravom smjeru – što je čak 16 postotnih bodova više nego početkom godine. Istodobno, udio onih koji misle suprotno pao je za 18 bodova i sada iznosi 42 posto.
Takav optimizam nadmašuje europski prosjek, gdje tek 37 posto građana vjeruje da njihova zemlja ide u dobrom smjeru, dok većina (52 posto) smatra suprotno.
Podaci za Hrvatsku prikupljeni su na temelju 1004 osobna intervjua provedenih od 6. do 25. ožujka, dok je na razini cijele Europske unije ispitano više od 26 tisuća ljudi.
Članstvo u EU sve popularnije
Čak 79 posto hrvatskih građana smatra da članstvo u Europskoj uniji donosi koristi njihovoj zemlji – što je osjetno više od europskog prosjeka, koji iznosi 73 posto.
Najveća korist, prema mišljenju građana, jesu nove mogućnosti za rad, što je istaknulo 49 posto ispitanika. Uz to, 32 posto građana vjeruje da EU pridonosi gospodarskom rastu, istom postotku važan je i rast životnog standarda, a jednako toliko njih vidi Uniju kao ključnu za očuvanje mira i sigurnosti.
Za razliku od Hrvatske, građani EU-a na prvo mjesto stavljaju upravo ulogu EU-a u jačanju sigurnosti i mira (37 posto).
Inflacija i rast cijena najveća briga građana
Kad je riječ o prioritetima Europskog parlamenta, Hrvati jasno poručuju: inflacija, rast cijena i troškovi života najveći su problem. To je istaknulo 55 posto ispitanih.
Na drugom mjestu nalazi se potpora gospodarstvu i otvaranje radnih mjesta (41 posto), dok je treća najvažnija tema borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti (31 posto).
Na razini cijele EU situacija je slična, no Hrvati inflaciju osjećaju snažnije – čak 14 posto više nego prosječni Europljani.
Hrvati optimističniji od prosjeka EU
Na pitanje o budućnosti same Europske unije, 58 posto hrvatskih građana vjeruje da Unija ide u dobrom smjeru, dok samo trećina misli suprotno. U usporedbi s europskim prosjekom (42 posto optimističnih i 43 posto pesimističnih), jasno je da su Hrvati pozitivnije nastrojeni.
Kada se govori o životnom standardu u narednih pet godina, većina (61 posto) očekuje da će sve ostati isto, 22 posto predviđa poboljšanje, a 16 posto smanjenje.
Mladi puni nade, stariji skeptični
Razlike u percepciji budućnosti primjetne su i među dobnim skupinama. Najmlađi građani, od 15 do 24 godine, najoptimističniji su – čak 44 posto njih vjeruje da će im standard porasti. Taj postotak s godinama opada: među starijima od 55 godina tek 12 posto očekuje bolje dane.
Građani žele snažniji EU u globalnim izazovima
Kad je riječ o međunarodnim krizama i sigurnosnim rizicima, 68 posto Hrvata želi da EU ima snažniju ulogu u zaštiti građana.
Ogromna većina, čak 90 posto ispitanih, traži da države članice zajednički odgovaraju na globalne izazove, dok njih 77 posto smatra da EU mora imati više prostora za djelovanje u sve složenijem geopolitičkom okruženju.
Kada se govori o prioritetima, 37 posto Hrvata smatra da se Unija treba fokusirati na obranu i sigurnost, a 32 posto na gospodarstvo, konkurentnost i industriju, kako bi ojačala svoju poziciju na svjetskoj sceni.
Zaključak: Najnoviji podaci Eurobarometra otkrivaju značajan porast optimizma među hrvatskim građanima. Dok sve više ljudi vjeruje da zemlja ide u dobrom smjeru, podrška članstvu u Europskoj uniji ostaje visoka i stabilna. Brige oko inflacije i troškova života ostaju ključni izazov, no poruka građana jasna je – žele snažniji i sigurniji EU koji će im osigurati bolju budućnost.
