Gotovo dvije godine nakon tragične nesreće kod Vinkovaca u kojoj je poginuo 41-godišnji Goran Šarić, proces protiv bivšeg ministra obrane Marija Banožića i dalje ne daje jasne odgovore. Umjesto da sudski postupak ponudi jednoznačnu sliku događaja, otvaraju se nova pitanja. Javnost je sve glasnija u ocjenama da su upravo pet ključnih rupa u postupku ono što obrana vješto koristi kako bi stvorila prostor za oslobađajuću presudu.
1. Gdje se nalazilo Banožićevo vozilo?
Jedno od najvažnijih pitanja još uvijek nema konačan odgovor – u kojem se položaju nalazio Banožićev Nissan u trenutku sudara. Vještaci su naveli da je vozilo “većim dijelom, možda i cijelo, bilo u svojoj traci”, no situacijski plan i tragovi kočenja nisu prezentirani javnosti. Obrana ustraje da ovakav nalaz ide njima u korist jer bi značio da se bivši ministar nije kretao izvan propisanog traka.
2. Zašto tegljač nije vraćen na mjesto očevida?
Još veći upitnik visi nad činjenicom da kamion s prikolicom – ključni sudionik nesreće – nije bio vraćen na mjesto događaja prilikom očevida. Umjesto toga, zaustavljen je nekoliko kilometara dalje na odmorištu Kunjevci. Vještaci su brzinu kretanja tegljača utvrdili isključivo na temelju tahografa, bez detaljnog pregleda vozila. Time je uskraćena mogućnost precizne rekonstrukcije, što dodatno otvara prostor za sumnje u potpunost istrage.
3. Je li mjesto nesreće bilo kontaminirano?
Nakon sudara promet se na državnoj cesti jedno vrijeme nastavio odvijati, iako otežano. Tek kasnije je cesta zatvorena, ali nije poznato koliko je tragova do tada moglo biti izmijenjeno ili uništeno. Dodatnu sumnju izazvale su i fotografije razbijenih vozila koje su ubrzo nakon nesreće kružile društvenim mrežama. Je li moguće da je mjesto događaja bilo kontaminirano prije nego što su stručnjaci uopće dovršili očevid? To je pitanje koje i dalje nema jasan odgovor.
4. Koliki je utjecaj alkoholiziranosti i nevezivanja pojasa?
Toksikološki nalaz pokazao je da je poginuli vozač imao 2,06 promila alkohola u krvi i nije bio vezan. Sud je sada naložio novo sudsko-medicinsko vještačenje kako bi se utvrdilo je li u takvom stanju mogao sigurno upravljati vozilom i bi li sigurnosni pojas promijenio tragičan ishod. Ako bi se pokazalo da je pojas mogao spasiti život, obrana bi dobila snažan argument da Banožićeva odgovornost nije jednoznačna.
5. Koliko su pouzdane metode vještačenja?
Na kraju, otvoreno ostaje pitanje koliko su precizni parametri korišteni u vještačenjima. Vještak Repušić priznao je da u slučaju nedostatka konkretnih podataka koristi “univerzalne zakone sačuvanja impulsa” i druge fizikalne metode. No, kritičari upozoravaju da ovakav pristup može dovesti do širokog raspona tumačenja i dodatno umanjiti pouzdanost nalaza.
Umjesto jasnog odgovora na pitanje što se dogodilo kobnog 11. studenog 2023., postupak se pretvorio u niz kontradiktornih nalaza i proceduralnih praznina. Dok obrana ustrajno naglašava ove nedostatke, tužiteljstvo tvrdi da je slika događaja dovoljno jasna. Ipak, sve je očitije da bi upravo pet ključnih rupa moglo postati presudno u konačnoj odluci suda – i otvoriti put oslobađajućoj presudi bivšem ministru.
