Djeca islamske vjere postala su najveća vjerska skupina u bečkim osnovnim i srednjim školama, što je potvrdila najnovija statistika gradske uprave. Podaci otkrivaju da su muslimani prvi put nadmašili kršćane u udjelu učenika, što je ponovno otvorilo raspravu o integraciji, vrijednostima i ulozi škole u multikulturalnom društvu, piše Der Standard.
Više muslimana nego kršćana u školama
Prema brojkama koje je iznio ured bečke pročelnice za obrazovanje Bettine Emmerling iz liberalne stranke Neos, od ukupno 112.600 učenika u različitim vrstama škola, 41,2 posto djece izjašnjava se kao muslimani. Godinu ranije taj udio iznosio je 39,4 posto.
Kršćani sada čine 34,5 posto, pri čemu je 17,5 posto rimokatolika i 14,5 posto pravoslavaca. Zanimljivo je da 23 posto učenika nema nikakvu vjersku pripadnost, dok manjinske skupine obuhvaćaju budiste (0,2 %), Židove (0,1 %) i pripadnike ostalih vjera (0,9 %).
Raznolikost, ali i novi izazovi
Emmerling je naglasila kako Beč ponosno ističe kulturnu i vjersku raznolikost, ali je upozorila i na istraživanja koja ukazuju da su mladi muslimani religiozniji od vršnjaka te skloniji diskriminatornim stavovima.
“U Beču nitko ne bi trebao temeljiti svoj način života na fundamentalističkom tumačenju vjerskih tekstova koje je neprijateljsko prema ženama, manjinama, državi ili demokraciji“, izjavila je Emmerling za austrijsku agenciju APA, prenosi Der Standard.
Dodala je i kako su među mladim muslimanima češći antisemitizam, neprijateljstvo prema LGBTIQ zajednici te otpor prema rodnoj ravnopravnosti.
Novi predmet – “Život u demokraciji”
Kako bi odgovorila na ove izazove, pročelnica predlaže uvođenje novog obaveznog predmeta “Život u demokraciji”, koji bi djeca počela učiti već u osnovnoj školi. Ideja je da sva djeca, bez obzira na vjeru ili podrijetlo, zajednički uče o ljudskom dostojanstvu, demokraciji i međusobnom poštovanju.
“Demokracija, vrijednosti i etika moraju se predavati na zajedničkoj osnovi“, poručila je Emmerling, uz podršku austrijskog ministra obrazovanja iz stranke Neos, Christopha Wiederkehra, koji želi da se predmet uključi u nacionalni kurikulum.
Prema njezinim riječima, najranije školske godine ključne su za usvajanje znanja o različitosti i toleranciji, a upravo tada djeca oblikuju svoje stavove o društvu.
Rasprava prelazi granice Austrije
Ovaj prijedlog izazvao je širu političku i društvenu raspravu u Austriji, ali i drugim europskim državama. Već desetljećima austrijski obrazovni sustav nudi vjeronauk prema vjerskim zajednicama, no sve je više glasova koji traže predmete u kojima bi sva djeca zajedno učila o društvenim vrijednostima i demokraciji.
U trenutku kada integracija i društvena kohezija predstavljaju jedno od ključnih političkih pitanja u Austriji, Emmerlingin prijedlog dobiva sve više pažnje. Pitanje ostaje – hoće li novi predmet uistinu doprinijeti smanjenju podjela ili će izazvati dodatne prijepore?
