Unatoč zakonskom roku od 30 do 60 dana, mnoge osobe s invaliditetom u Hrvatskoj na rješenja o inkluzivnom dodatku čekaju i do godinu dana. Zbog preopterećenosti sustava i velikog broja zahtjeva, oko 200.000 korisnika našlo se u situaciji da teško ostvaruje pravo koje im je od životne važnosti.
Najviši iznos, 720 eura mjesečno, prima oko 10 posto korisnika s najtežim oštećenjima. Sljedeće razine su 480 eura i 430 eura (najbrojnija kategorija, gotovo 30 posto korisnika), dok manji iznosi iznose 160 eura i nešto više od 130 eura.
Sustav pod pritiskom
Ravnateljica Uprave za obitelj u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Tanja Žaja pojasnila je u emisiji Dobro jutro Hrvatska da su se s takvim izazovima suočili jer je zakon stupio na snagu početkom 2024. godine, a interes je daleko premašio očekivanja.
“Zamislite 200.000 korisnika – to je kao grad Split i još jedan Karlovac. Naši stručni radnici rade prekovremeno, ali sustav je u ovom trenutku opterećen. Očekujemo da će se broj zahtjeva postupno smanjivati”, rekla je Žaja.
Dodatak bez prihodovnog cenzusa
Inkluzivni dodatak nije vezan uz prihodovni cenzus – ostvaruju ga sve osobe s invaliditetom, bez obzira na zaposlenje ili primanja. Cilj je pokrivanje potreba koje proizlaze iz zdravstvenih oštećenja i olakšavanje svakodnevnog života.
Međutim, postoje i situacije u kojima korisnici pravo ne uspiju ostvariti. Ako osoba preminu tijekom postupka, zahtjev se automatski obustavlja jer više nije moguće utvrditi zdravstveno stanje. “Nažalost, tada se postupak prekida i ne može se dovršiti”, naglasila je Žaja. Ako je rješenje već doneseno, a isplata nije provedena, obitelj može naslijediti dospjeli iznos.
Potraga za rješenjem
Brojne udruge upozoravaju na težak položaj korisnika kojima duga čekanja uzrokuju dodatne poteškoće. Ministarstvo poručuje da se ulaže “izniman trud” kako bi se ubrzali procesi vještačenja i donošenja rješenja, no građani i dalje svjedoče dugim odgodama i frustracijama.
