U nedjelju, 26. listopada 2025., u tri sata ujutro vraćamo sat unazad i prelazimo na zimsko računanje vremena. Iako se ova praksa ponavlja desetljećima, istraživanja sve glasnije upozoravaju da sezonske promjene vremena štete zdravlju i narušavaju prirodni biološki ritam.
Utjecaj na srce i mozak
Gubitak samo jednog sata sna u proljeće povećava rizik od srčanih udara i prometnih nesreća, dok jesenski prelazak također remeti cirkadijalni ritam. Novo istraživanje sa Sveučilišta Stanford pokazuje da dvaput godišnje pomicanje sata dugoročno povećava izglede za pretilost i moždane udare.
Znanstvenici su usporedili tri scenarija – trajno zimsko vrijeme, trajno ljetno vrijeme i sadašnji model pomicanja sata – te zaključili da je upravo postojeća praksa najštetnija za zdravlje.
Biološki sat i svjetlo
Naš unutarnji biološki sat regulira hormone, metabolizam, krvni tlak i energiju. Usklađuje se ponajprije svjetlom, pa je jutarnja izloženost od ključne važnosti. „Potrebno nam je više svjetla ujutro, a manje navečer da bismo ostali usklađeni s 24-satnim danom”, kaže autor istraživanja, profesor Jamie Zeitzer.
Prema njegovim riječima, stalno zimsko računanje vremena najbolje podupire prirodni ritam, dok bi i stalno ljetno bilo bolje od sadašnjeg “dvostrukog” režima.
Brojevi koji zabrinjavaju
Modeli pokazuju da bi uvođenjem trajnog zimskog vremena u SAD-u moglo biti i do 300 tisuća manje moždanih udara godišnje te oko 2,6 milijuna manje pretilih osoba. U trajnom ljetnom vremenu učinci bi bili nešto manji, ali i dalje značajni.
Iako političari u Europi i SAD-u već godinama raspravljaju o ukidanju pomicanja sata, do odluke još nije došlo. Glavna dilema ostaje – treba li zadržati zimsko ili ljetno vrijeme kao trajno rješenje.
Znanstvena poruka
Američka akademija za medicinu spavanja i Američko liječničko udruženje već su podržali trajno standardno vrijeme. Zeitzer zaključuje: „Nijedna politika neće dodati više svjetla u zimske mjesece, ali možemo odabrati opciju koja najmanje šteti zdravlju.”

