Afrička svinjska kuga ponovno je pogodila istok Hrvatske i otvorila pitanja o biosigurnosti, nadzoru i odgovornosti uzgajivača. O razmjerima problema i uzrocima govorio je prof. dr. sc. Ljubo Barbić s Veterinarskog fakulteta u Zagrebu, gost u emisiji Novi dan na N1, naglasivši da javnost često podcjenjuje prirodu bolesti i mehanizme njezina širenja.
Bolest je u Europi gotovo dva desetljeća
Profesor podsjeća kako AFS nije iznenađenje: “Pitanje je je li se ona ponovno dogodila ili je cijelo vrijeme virus bio prisutan. Ono što je nevjerojatno je da javnost ne prihvaća da govorimo o bolesti koja se širi na području Europe od 2007. godine kada se prvi put pojavila u Gruziji. Od tada se širi prema Hrvatskoj. 2014 godine kada bolest prvi put ulazi u Češku i ostale europske države, 2018. godine pojavljuje se u susjedstvu i mi se idućih pet godina pripremamo na ono što se događa 2023.”
Nema cjepiva, ima pravila
Izravno je odbacio ideju da je rješenje u cijepljenju: “Za afričku svinjsku kugu ne postoji cjepivo i to nije alternativa. Ono što se nekada cijepilo je druga bolest, drugi uzročnik i to je Hrvatske uspješno riješila”, dodaje. Umjesto toga, naglasak je na biosigurnosnim mjerama, trijaži prometa životinja, higijenskim protokolima i dosljednom nadzoru farmi.
Struka nije iznenađena — sustav mora biti čvrst
Ističe da od 2007. godine postoje propisi kako treba izgledati uzgoj svinja i biosigurnosne mjere: “Struku nije iznenadilo jer je to nešto što se širi i preko 10 godina je prisutno u europskim državama, preko sedam godina u susjednim državama, Mađarskoj i Srbiji.” Poruka je jasna: kad propisi postoje, jedino dosljedna provedba može umanjiti rizik proboja.
‘Specijalni rat’ kao kriva adresa
U javnom prostoru pojavila se i teza o “specijalnom ratu”. Barbić je na to odgovorio bez zadrške: “Čak i da je hipotetski netko namjerno zarazio farmu, to je i dalje jedna farma, a mi imamo problem izbijanja na desecima objekata i za to nije kriv specijalni rat nego je kriv sustav i način držanja.” Drugim riječima, fokus treba biti na praksi na terenu: kako se drže svinje, kakav je promet, koliko se poštuju pravila.
Neoprez ili kršenje zakona?
Profesor upozorava na zamjenu teza: “Vrlo se nježno poziva na pojačan oprez, nije potreban pojačan oprez nego poštivanje zakona. Ne možete vi neoprezno ilegalno držati svinju, to je kao da vam je neoprezno nikla marihuana u stanu. Nije to neoprez nego nepoštivanje zakona. Dokle god je tako, teško je da ćemo moći doći do željenog rezultata”, kaže. Poruka poljoprivrednicima je da nema prečaca: registracija, evidencije i minimalni standardi drže virus podalje.
Kako virus ulazi na farmu
Barbić govori da ne postoji staklena kupola i da je pitanje ulaska virusa na farmu pitanje pritiska virusa izvana: “Ako imate ilegalno držanje, ilegalni promet i sve oko te farme, ništa na svijetu nije savršena i najmanja pukotina može biti način kako će virus ući. Čak i ptice i insekti mogu teoretski prenijeti virus. Nema apsolutne zaštite” Zbog toga se svaka karika u lancu — od dvorišta do klaonice — mora držati propisa.
Hrvatska i Rumunjska — obrazac zaraze u domaćim svinjama
Navodi da i druge europske zemlje imaju problem s afričkom svinjskom kugom: “U Hrvatskoj i Rumunjskoj imate značajno više pojave bolesti u držanih nego u divljih svinja. Dovoljno je jasno da je problem u načinu držanja, u nepoštivanju zakonskih odredbi. Susjed koji ilegalno drži svinje ugrožava i vas.” To znači da neodgovoran susjed nije samo svoj problem — on postaje rizik cijele zajednice.
Što sada konkretno?
Iz profesorovih poruka može se iščitati nekoliko praktičnih točaka za uzgajivače i institucije:
- – Ažurirati registre svih objekata i grla, bez iznimke.
- – Ograničiti promet životinja iz zaraženih i ugroženih zona, strogo kontrolirati prijevoz.
- – Uvesti sanitarne barijere (dezinfekcijske barijere, zaštitna odjeća, zone čišćenja) kao standard.
- – Smanjiti kontakte između domaćih i divljih svinja kvalitetnim ograđivanjem i kontrolom pristupa.
- – Transparentno komunicirati nalaze i mjere, bez relativizacije, kako bi se podigla svijest i povjerenje.
Rizik širenja izvan žarišta
Na opasnost širenja ukazuje i završna profesorova napomena: “Moramo biti svjesni da jedna izvezena životnija s tog područja na područje Varaždina može otvoriti potpuno novu epizodu.” U praksi to znači da svaka nelegalna ili neprovjerena pošiljka može zapaliti novo žarište stotinama kilometara dalje.
Zaključak iz struke
U krizi poput ove spajaju se dvije razine: biologija virusa koja ne oprašta i ljudsko ponašanje koje mora biti odgovorno. Struka, poručuje Barbić, ne traži čuda — traži poštivanje pravila i dosljednu provedbu. Tek tada se može očekivati da će krivulja novih slučajeva ići prema dolje.
