Nekadašnja moćna HDZ-ova ministrica Gabrijela Žalac, poznata po aferama s EU fondovima i zloporabi položaja, uskoro će kaznu služiti u ženskoj kaznionici u Požegi. Javnost se, osim za presude i nagodbe koje je sklopila s Uredom europskog javnog tužitelja (EPPO), sada interesira i za detalje njezina boravka u zatvoru – posebno o tome kakvi je obroci očekuju.
Od luksuza do kaznionice
Žalac je 2019. godine, prema medijskim navodima, državnim novcem platila proslavu rođendana u zagrebačkom restoranu u iznosu od 23.750 kuna. Danas je situacija posve drugačija – u zatvoru će imati tri obroka dnevno, pripremljena u skladu s pravilnicima i standardima zatvorskog sustava.
Kako je potvrđeno iz Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, svi zatvorenici u Hrvatskoj imaju pravo na prehranu koja zadovoljava prehrambene i higijenske standarde, prilagođene dobi, zdravlju i vjerskim potrebama.
Zatvorski jelovnik
Prehrana u hrvatskim kaznionicama, pa tako i u Požegi, organizirana je prema redovitim, vegetarijanskim, dijetalnim i vjerskim jelovnicima. Poseban jelovnik osigurava se za trudnice, dojilje te zatvorenike s medicinskim indikacijama.
U Požegi je nedavno otvorena potpuno renovirana kuhinja s novom opremom, a značajan dio namirnica potječe iz vlastite poljoprivredne proizvodnje zatvorskog sustava – voće, povrće, mlijeko, meso i jaja.
Jelovnike izrađuje povjerenstvo koje uključuje liječnika, kuhara, službenika nabave i predstavnika zatvorenika. Time se nastoji postići balans između zdravstvenih smjernica i dostupnih resursa.
Blagdani donose i poneku promjenu – tada se jelovnici prilagođavaju kako bi zatvorenici osjetili duh Božića ili Uskrsa.
Mogućnost narudžbi
Zatvorenici ne mogu primati hranu putem paketa, ali mogu na vlastiti trošak koristiti tzv. prodavaonicu za zatvorenike, što uključuje i određene prehrambene proizvode. Na taj način mogu obogatiti osnovni jelovnik, no sve narudžbe prolaze kroz strogu sigurnosnu kontrolu kako bi se spriječilo krijumčarenje.
Od višemilijunskih afera do sedam mjeseci kazne
Podsjetimo, EPPO je Gabrijelu Žalac teretio za trgovanje utjecajem i zloporabu položaja, uključujući manipulacije s nabavom programa PLUR i SPUR. Prema procjenama, time je proračun EU oštećen za najmanje milijun eura, a hrvatski proračun za dodatnih 300.000 eura.
U sklopu nagodbi, Žalac je već uplatila 200.000 eura na ime djelomične naknade štete. No, to ne oslobađa odgovornosti – vjerovnici i dalje imaju pravo tražiti naknadu ostatka.
Prema posljednjoj nagodbi, izrečena joj je kazna zatvora od sedam mjeseci, a ranije je pravomoćno osuđena i na dvogodišnju kaznu u aferi Software.
