Od utorka, 1. listopada 2025., hrvatska kućanstva suočavaju se s novim cijenama plina. Prema podacima Hrvatske regulatorne energetske agencije (HERA), prosječni mjesečni račun bit će 9 posto veći u odnosu na dosadašnje račune s uključenim Vladinim subvencijama.
Koliko će građani plaćati više?
Prema izračunu Vlade, prosječni račun za plin koji je do sada iznosio 42 eura, sada raste na 46 eura, što znači povećanje od 4 eura mjesečno, odnosno oko 40 eura godišnje. Iako se radi o poskupljenju, cijena je i dalje četiri eura niža nego što bi bila bez subvencija.
Bez Vladinih mjera, poskupljenje bi u prosjeku iznosilo 17,3 posto, što pokazuje koliki je utjecaj državnih intervencija na kućni budžet.
Cijena plina po megavatsatu
Prije subvencija, cijena plina za kućanstva trebala je dosegnuti 53,8 eura po megavatsatu (MWh). No, Vlada je u svom devetom paketu mjera, usvojenom prošlog tjedna, ipak zadržala dio potpore. Tako je cijena za kućanstva određena na 50 eura po MWh.
Što utječe na poskupljenje?
Iako je veleprodajna nabava plina pojeftinila za 5,3 posto, porasli su troškovi distribucije i operativni troškovi distributera.
- Distributerima je veleprodajna cijena pala, ali je HERA podigla tarifnu stavku za distribuciju plina s 5,9 na 8,4 eura po MWh, što je povećanje od gotovo 23 posto.
- Istovremeno, Vlada je smanjila subvenciju s 18,7 posto na 7,6 posto, čime je izravno povećana krajnja cijena koju plaćaju kućanstva.
Koliko to znači u praksi?
Prema izračunu Hrvatske stručne udruge za plin, prosječno kućanstvo koje godišnje potroši oko 1000 kubnih metara plina (ili 10 MWh), može očekivati povećanje mjesečnog računa od oko 3 eura. Na godišnjoj razini, to je oko 40 eura više u odnosu na dosadašnje troškove.
Drugim riječima, iako se radi o povećanju koje nije zanemarivo, hrvatska kućanstva su i dalje zaštićena od znatno većeg rasta cijena zahvaljujući Vladinim intervencijama.
