Neobična karta kruži internetom: Evo zašto je Hrvatska obojana narančasto

Na mreži Reddit pojavila se neuobičajena karta Europe koja bojama prikazuje kada drveće ulazi u jesenski “peak” boja i kada lišće počinje opadati. Karte su razlomljene po mjesecima — kolovoz, rujan, listopad, studeni — pa je lako usporediti regije, mikroklime i nadmorske visine.

Prema toj karti, Hrvatska je prikazana žutom i narančastom: to znači da se glavna promjena boja i opadanje lišća događaju primarno u rujnu i listopadu. Sjevernije — u Zagorju — dominira žuta, što upućuje na kasniji vrhunac listopada, dok su Lika i Slavonija “čvrsto” narančaste, pa se prvi intenzivniji pad ondje očekuje već u rujnu.

U susjedstvu, Bosna i Hercegovina je pretežno žuta (listopad), Slovenija također žuta, dok je Srbija miks žute i narančaste (sjever ranije, jug kasnije). Italija je šarolika: jug i Sicilija označeni su tamno crvenom (pojava jesenskog ugođaja već u kolovozu), što je tipično za vruće i sušno ljeto s lokalnim otpadanjem lišća. Skandinavija, kao i Njemačka, Francuska i Ujedinjena Kraljevina, kreće u rujansko–listopadski ritam, dok se Iberski poluotok mjestimice “crveni” (raniji signal jeseni), uz sive zone gdje sezonska vegetacija gotovo izostaje.

“Ljeto je u južnoj Europi stvarno vruće i suho. Nekoliko listova počinje otpadati ljeti jer se potpuno osuše. Masovno opadanje događa se kasnije, oko studenog, ovisno o vremenu. Nije da dođete u Španjolsku u kolovozu i vidite drveće s jesenskim bojama i lišćem posvuda po tlu. Pretpostavljam da su sjeverna područja vlažnija i s umjerenim ljetima, tako da lišće stvarno ne umire i ne opada tijekom običnog ljeta”.

Što boje znače za Hrvatsku

  1. Žuta (kasniji vrhunac): Zagorje, dijelovi sjeverne Hrvatsketopliji rujan gura vrhunac boja prema listopadu.
  2. Narančasta (raniji signal): Lika, Slavonijanoćna zahladnjenja i kontinentalna klima ubrzavaju promjenu pigmenta.
  3. Mikroklime obale: uz more jesenske boje dolaze postupnije, bura i jugo utječu na pad lišća i intenzitet boja.

Zašto lišće mijenja boju i pada
U jesen biljke smanjuju klorofil, a do izražaja dolaze karotenoidi (žuto–narančasti) i antocijani (crveni). Nagla hladnoća, dulje suho razdoblje ili vjetar mogu skratiti “sezonu boja”. Zato iste boje ne traju jednako u Gorskom kotaru i na otokima: vlaga tla, nadmorska visina i ekspozicija suncu čine razliku.

Što očekivati ove jeseni u hrvatskim regijama

  1. Kontinent: prvi val opadanja već krajem rujna, vrhunac boja tijekom listopada.
  2. Gorski kotar i Lika: brži prijelaz, intenzivne boje ali kraćeg trajanja zbog hladnih noći.
  3. Slavonija: stabilan rujan, zlatne krošnje polja i parkova već početkom listopada.
  4. Obala i otoci: duži prijelaz, manje dramatike; zelenilo se zadržava dulje zbog blage klime.

Kako čitati ovakve karte
Karte koje kruže društvenim mrežama kombiniraju prosječne fenološke termine s vizualizacijom. One su orijentir, a ne sat: lokalna kiša, toplinski val ili rani mraz mogu “pomaknuti” jesen tjedan–dva u oba smjera. Sive zone često znače malo listopadnog drveća ili drukčiji tip vegetacije (npr. mediteransko zimzeleno).

Savjet za izletnike i fotografe
Ako ciljate “peak” boja, pratite tjedne prognoze, temperaturne oscilacije i vlažnost zraka. Hladne, vedre noći i sunčani dani pogoduju živim bojama. Park prirode Papuk, Medvednica, Plitvička jezera i gradska šetališta nude najviše kontrasta upravo sredinom do kasnog listopada.

Na kraju, karta s Reddita nije službena fenološka prognoza, ali je koristan orijentir za sve koji jesen doživljavaju aktivno — kroz šetnje, fotografiju i izlete. Za Hrvatsku je poruka jednostavna: rujan i listopad donose glavninu boja, uz prirodne iznimke koje diktiraju mikroklimu i nadmorsku visinu.