Od rujna hrvatski umirovljenici suočeni su s novom odlukom koja može značajno utjecati na visinu njihovih primanja. Naime, svi koji ostvaruju pravo na mirovinu iz drugog stupa odsad mogu birati između mirovine s usklađivanjem i mirovine bez usklađivanja.
Prema podacima Hrvatskog mirovinskog osiguravajućeg društva (HRMOD), mirovine bez usklađivanja u startu su veće i do 40 posto.
Novi izbor za buduće umirovljenike
Kako objašnjavaju iz HRMOD-a, razlika između dviju opcija ovisi o dobi korisnika, vrsti ugovora o mirovini te trajnosti isplate.
„Početna mirovina bez usklađivanja u prosjeku može biti između 25 i 40 posto veća od one koja se usklađuje, no točan iznos ovisi o individualnim parametrima“, navode iz društva.
Primjerice, ako bi mirovina s usklađivanjem za 65-godišnjeg korisnika iznosila 100 eura, verzija bez usklađivanja iznosila bi 130 eura.
Razlika je vidljiva odmah, no za razliku od prve opcije, taj iznos ostaje nepromijenjen kroz čitav period isplate.
Kod mirovine s usklađivanjem, početna je niža, ali se dva puta godišnje povećava – ovisno o kretanju indeksa potrošačkih cijena koje izračunava Državni zavod za statistiku.
Usklađivanje s inflacijom – dugoročna igra
Koliko će se te dvije mirovine razlikovati kroz godine, ovisi prije svega o inflaciji.
Prema HRMOD-ovim simulacijama, pripremljena su tri moguća scenarija koja pokazuju kako bi se isplate mogle kretati u razdoblju od 30 godina.
- Niska inflacija (1%)
U ovom scenariju, nakon tri desetljeća, mirovina s usklađivanjem porasla bi tek za 34 eura, dok bi početna mirovina bez usklađivanja ostala 130 eura.
To znači da bi osoba s mirovinskim planom bez usklađivanja tijekom većine života imala veći iznos na računu. - Očekivana inflacija (2,3%)
Kod prosječne inflacije, dvije bi se mirovine izjednačile nakon 10 do 15 godina.
Nakon 30 godina, mirovina koja se usklađuje narasla bi s 100 na 195 eura, dok bi neusklađena ostala na 130 eura.
Time bi u prvoj polovici razdoblja isplate isplativija bila veća početna mirovina, a kasnije ona s usklađivanjem. - Visoka inflacija (4%)
Ako bi inflacija bila trajno visoka, mirovina s usklađivanjem već bi nakon pet do deset godina nadmašila onu bez usklađivanja.
Nakon 30 godina, dosegnula bi čak 318 eura, što je više nego dvostruko u odnosu na fiksnu mirovinu od 130 eura.
Što pokazuje dugoročna usporedba
Prema analizi, u uvjetima niske inflacije potrebno je 27 godina da se dvije vrste mirovina izjednače.
Ako inflacija bude prosječna, to se događa već nakon 13 godina, a u slučaju visoke inflacije – već nakon osam godina.
Drugim riječima, izbor između dvije opcije nije samo matematički, nego i osobni.
Onaj tko želi veći iznos odmah, ali bez rasta kroz vrijeme, birat će mirovinu bez usklađivanja.
S druge strane, oni koji vjeruju u dugovječnost i žele stabilan porast prihoda, odlučit će se za mirovinu s usklađivanjem.
Financijski odabir koji otkriva životni stil
Stručnjaci ističu da odluka o vrsti mirovine odražava i životne prioritete.
Netko će željeti veći iznos odmah, jer mu novac treba sada – za troškove, kredite ili pomoć obitelji.
Drugi će birati dugoročnu sigurnost, računajući da će u kasnijim godinama života imati više koristi od usklađivanja.
Izbor stoga ne ovisi samo o iznosima, nego i o osobnim okolnostima i očekivanjima.
Kako poručuju iz HRMOD-a, svi budući umirovljenici dobit će informativni izračun mirovine, koji im omogućuje da usporede obje opcije i odluče koja im se više isplati.
