Meteorolozi diljem svijeta pomno prate razvoj vremenskog fenomena La Niña, koji bi prema najnovijim analizama mogao značajno utjecati na nadolazeću zimu.
Brojni dugoročni modeli predviđaju da bi zimski mjeseci od prosinca 2025. do veljače 2026. mogli donijeti rekordno niske temperature na sjevernoj hemisferi.
La Niña, poznata po hladnoj fazi tropskog Tihog oceana, mijenja globalne atmosferske obrasce i često donosi masovne prodore hladnog zraka prema Europi, Aziji i Sjevernoj Americi.
Prema Američkoj Nacionalnoj meteorološkoj službi (NOAA), fenomen se već razvio u tropskom Pacifiku, a uvjeti bi mogli potrajati nekoliko mjeseci, što povećava šanse za hladne valove i polarne vrtloge u Europi.
Znanstvenici upozoravaju na moguće ekstremne promjene
Klimatski stručnjaci ističu da je vjerojatnost pojave La Niñe oko 55 posto, ali upozoravaju da su prognoze još uvijek nesigurne.
Ovaj fenomen može izazvati naglo spuštanje arktičkog zraka prema srednjoj i zapadnoj Europi, što bi moglo rezultirati naglima padom temperatura i iznenadnim snježnim olujama.
Ako se hladna fronta usmjeri preko Skandinavije prema središnjem dijelu kontinenta, očekuje se izražena hladnoća i stvaranje stabilnog zimskog sloja zraka, dok bi u slučaju pomicanja hladnog vala prema Atlantiku, učinak bio blaži.
Kako objašnjavaju austrijski meteorolozi, sve ovisi o putanji polarne mase, koja određuje hoće li se hladni zrak zadržati nad kopnom ili će se neutralizirati iznad oceana.
Prethodne La Niña zime – hladne i nepredvidive
Fenomen La Niña ponavlja se svakih nekoliko godina, a posljednje pojave pokazale su da donosi zime s izraženim temperaturnim kontrastima.
Prethodne epizode zabilježene u Europi pratile su hladne valove u sjevernim i središnjim dijelovima kontinenta, dok su južne regije, uključujući Hrvatsku, imale suše i nešto toplije zime.
Meteorolozi ističu da bi se sličan scenarij mogao ponoviti i ove sezone – Sjeverna i Zapadna Europa mogle bi doživjeti prodore hladnog zraka iz Arktika, dok bi Sredozemlje moglo ostati pod utjecajem visokog tlaka zraka.
To znači da bi jug Europe, uključujući i našu regiju, mogao imati stabilnije i suše vremenske prilike, uz povremene iznimno hladne dane.
Polarnih vrtloga više nego prijašnjih godina
Jedan od ključnih faktora koji utječu na zimsku klimu u Europi jest pojava polarnih vrtloga – velikih strujanja hladnog zraka u stratosferi.
La Niña povećava vjerojatnost njihovog pucanja, što dovodi do naglih prodora hladnog zraka prema jugu.
Ako se to dogodi, dijelovi Europe mogli bi iskusiti ekstremne valove hladnoće, iako prosječna temperatura zime može ostati blago iznad dugogodišnjeg prosjeka.
Takvi poremećaji u atmosferi mogu uzrokovati nagli pad temperatura u samo nekoliko dana te obilne snježne padaline u područjima gdje snijeg godinama nije bio uobičajen.
Prema izvješću platforme Severe Weather Europe, već su zabilježene promjene u stratosferskim strujanjima koje sugeriraju stvaranje snažnijeg polarnog vrtloga u nadolazećim mjesecima.
Europa se priprema za mogući hladni scenarij
Meteorološke službe u više europskih zemalja već su počele izdavati preliminarna upozorenja i pripreme za eventualne ekstremne vremenske uvjete.
Iako nije sigurno hoće li zima doista biti ledena, stručnjaci savjetuju oprez i praćenje prognoza u nadolazećim tjednima.
Toplinski kontrasti, prema dosadašnjim analizama, mogli bi biti izraženiji nego prijašnjih godina, a to znači brze promjene vremena, s naglim prelascima iz blagog u ekstremno hladno razdoblje.
U Hrvatskoj se zasad ne očekuju veće promjene, no prosinac bi mogao donijeti prve znakove jačih hladnih fronti, osobito u unutrašnjosti zemlje.
Meteorolozi podsjećaju da i kratkotrajni valovi hladnoće mogu izazvati probleme u prometu, energetici i poljoprivredi, te savjetuju građanima da pravovremeno pripreme sustave grijanja i prate službena upozorenja Državnog hidrometeorološkog zavoda.
