Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna neto plaća u Hrvatskoj za kolovoz iznosila je 1.446 eura, što je devet eura više nego mjesec ranije. Rast od 0,6 posto statistički izgleda pristojno, ali se u stvarnosti gotovo i ne osjeti.
U istom razdoblju, prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), prosječna mirovina porasla je samo za dva eura, što znači da su umirovljenici još jednom ostali ispod praga realnog rasta.
Iako udio sveukupne prosječne mirovine u plaći iznosi 47,6 posto, stvarni odnos između plaće i mirovine pokazuje dublju sliku – „radnička“ mirovina pokriva tek 38 posto prosječne plaće, a najniža samo 31 posto.
Statistika uljepšava stvarnost
Na papiru, Hrvatska bilježi kontinuitet rasta. U praksi, svaki treći umirovljenik živi od najniže mirovine – prosječno 447 eura mjesečno.
Ti iznosi tek su nešto veći zahvaljujući vladinom povećanju od tri posto u srpnju i usklađivanju od 6,48 posto u rujnu. Sve skupa, najniža mirovina porasla je za 37 eura, ali ni to nije dovoljno da se promijeni osnovna činjenica: svakim mjesecom raste broj onih koji žive od minimalnih primanja.
Prosječna sveukupna mirovina, uključujući i one po posebnim propisima, trenutačno iznosi 688,81 eura, što znači da većina umirovljenika prima manje od 560 eura – iznos koji se odnosi na 1,13 milijuna korisnika prema općim propisima.
Saborske mirovine 164 posto prosječne plaće
Poseban problem predstavljaju mirovine po posebnim propisima. Dok radnici žive s trećinom plaće, saborski zastupnici uživaju mirovine koje prelaze 160 posto prosječne hrvatske plaće.
Prema podacima HZMO-a, saborske mirovine u prosjeku iznose 2.370 eura – gotovo četiri puta više od „radničke“ mirovine. Iako su formalno ukinute, njihov broj i dalje raste, jer su ostvarene po starim propisima i prelaze u prosjek „običnih“ mirovina.
S druge strane, invalidske mirovine prosječno iznose 465 eura (32 % udjela u plaći), dok obiteljske dosežu 531 eura (36 %).
Najveći iznos i dalje imaju branitelji umirovljeni po Zakonu o hrvatskim braniteljima (ZOHBDR) – njihova prosječna mirovina iznosi 1.322 eura, odnosno 91,5 posto prosječne plaće.
Rast mirovina ne prati životne troškove
U rujnu je rast mirovina usklađivanjem bio treći najveći u posljednjih deset godina, no to nije donijelo vidljiv pomak u standardu.
Udio mirovine u plaći dosegao je 47,8 posto, najviše od 2015. godine, no tada su mirovine bile 90 posto niže nego danas.
Drugim riječima – brojke rastu, ali kupovna moć stagnira.
Prosječna mirovina isplaćena u kolovozu iznosila je 648,30 eura, a u rujnu, nakon usklađivanja, porasla je za 38 eura. U isto vrijeme, prosječna plaća u kolovozu bila je manja za sedam eura nego mjesec ranije, da bi potom porasla devet eura – što u praksi znači da je dobit „statistička“, ne i stvarna.
I dok su brojke uredno složene u tablicama Državnog zavoda za statistiku, realnost većine umirovljenika ostaje ista: plaćaju skuplju hranu, skuplje režije i skuplje lijekove, dok im mirovine rastu „po inerciji sustava“.
Saborske i braniteljske mirovine i dalje dižu prosjek, a obični radnici, koji su čitav život punili proračun, sve teže prate cijene u trgovinama.
