Umjetna inteligencija više nije samo tehnološka inovacija – ona postaje najveći izazov za globalno tržište rada u povijesti.
Nakon što je Amazon prošlog tjedna objavio otpuštanje 14.000 zaposlenika, uz plan da do 2026. AI preuzme i do 30.000 radnih mjesta, svijet rada ulazi u novo, neizvjesno razdoblje.
Prema najnovijim procjenama analitičara, do 300 milijuna radnih mjesta s punim radnim vremenom moglo bi nestati u sljedećem desetljeću.
„Ovo nije suša radnih mjesta, ovo je pustinja“
Jedan od najpoznatijih britanskih stručnjaka za tržište rada, James Reed, izvršni direktor agencije Reed Employment, kaže da u 40 godina karijere nije vidio ništa slično.
„Ovo nije suša radnih mjesta, ovo je pustinja“, upozorio je Reed, dodajući da se nezaposlenost u Ujedinjenom Kraljevstvu ubrzano povećava, dok mladi koji završavaju školovanje sve teže pronalaze zaposlenje.
Za razliku od prijašnjih industrijskih revolucija, u kojima su strojevi zamjenjivali radnike u tvornicama i administraciji, danas AI napada srednju klasu – odvjetnike, dizajnere, financijske analitičare i novinare.
Obrtnici su sigurniji, barem zasad
Dok digitalni val prijeti uredskim poslovima, obrti i terenski poslovi mogli bi postati najotporniji sektor.
Tako misli Tadhg O’Mahony, 30-godišnji električar iz irskog West Corka, koji je nakon magisterija iz održivosti odabrao rad rukama umjesto ureda.
„ChatGPT ne može popraviti bojler, a algoritam ne zna prespojiti utikač“, kaže O’Mahony.
„Obrti će biti manje pogođeni od uredskih poslova jer netko mora postaviti kabele, solarne panele i servere“, dodaje.
Kako ističe, AI centri podataka troše goleme količine energije, što će kratkoročno povećati potražnju za električarima i tehničarima. „Bit će dobro za elektroindustriju – barem zasad“, zaključuje.
Vrijednost rada se mijenja
Pandemija Covida-19 već je promijenila percepciju rada.
Njegovatelji, dostavljači i skladištari, nekada podcijenjeni, postali su „esencijalni“ radnici.
Sada AI dodatno naglašava važnost fizičkih i praktičnih zanimanja, ističe britanski ekonomist Guy Standing, autor knjige Politika vremena.
„AI neće samo zamijeniti poslove, već promijeniti prirodu rada“, kaže Standing.
Prema njemu, društvo je forsiralo visoko obrazovanje, iako „to nije za svakoga“, a rezultat je kronični nedostatak obrtnika i zanatskih radnika u gotovo svim državama Zapada.
Novi digitalni klasizam
„Trenutno živimo kombinaciju plutokracije, globalizacije i tehnologije umjetne inteligencije, što radne odnose čini nesigurnijima nego ikad“, objašnjava Standing.
„Ljudi žive u stanju kronične neizvjesnosti – strahuju od gubitka posla, promjena tržišta, ekonomskih šokova.“
On podsjeća da je država blagostanja u 20. stoljeću počivala na predvidljivoj nesigurnosti – nezaposlenosti, bolesti ili nesreći.
„Ali ne možete osmisliti sustav osiguranja za neizvjesnost“, upozorava Standing.
Svijet na raskrižju
Analitičari upozoravaju da bi, bez pravovremenih reformi obrazovanja i osposobljavanja, svijet rada mogao ući u novo razdoblje digitalnog klasizma – gdje će manjina kontrolirati tehnologiju, a većina biti ovisna o sustavima koje ne razumije.
Prema analizi britanskog Independenta, AI bi mogla promijeniti ne samo način na koji radimo, nego i ono što smatramo vrijednim radom.
Ako države ne ulože u naukovanja, tehničke škole i digitalnu pismenost, posljedice bi, upozoravaju ekonomisti, mogle biti dugoročne i politički opasne.
„Nalazimo se na raskrižju“, zaključuje analiza. „AI može biti alat napretka – ili početak novog oblika nejednakosti.“
